Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Mladi istraživač iz BiH radi na platformi koja bi omogućila razvoj cjepiva za koronavirus

04. lipnja 2020. u 09:51 0 komentara 64 prikaza
Foto: Klix.ba

Student Internacionalnog Burch sveučilišta, mladi znanstvenik i inovator Dženan Kovačić, koji je poznat i po tome što razvija lijek za tuberkuloze, zbog trenutne pandemije je svoju pozornost usmjerio na platformu za razvoj cjepiva za koronaviruse.

On objašnjava kako su nedavni događaji pokazali kako su koronavirusi mnogo veća prijetnja čovječanstvu nego što se to inicijalno mislilo te kako ova vrsta virusa mora postati predmet intezivnijeg istraživanja i nadgledanja, piše Klix.ba. 

On trenutno na platformi za razvoj cjepiva za koronaviruse radi s Andrejem Gajićem i njegovim timom iz Sharklab adria centra za marinsku i slatkovodnu biologiju, odnosno u sklopu njihovog Odjela za genetiku i biomedicinski inžinjering.

Objašnjava kako realizacija ovakvog projekta nije pitanje tehničkih mogućnosti, jer je na razvoju moguće raditi bilo gdje u svijetu, no ovom projektu na putu stoji jedna prepreka - financijske mogućnosti.

"Raditi na ovoj organeli, koliko god osjetljivo i kompleksno bilo, je jednako moguće u BiH kao što je bilo gdje drugo na svijetu. Međutim, važno je navesti kako ovo polje bio tehnologije, kao i većina grana biotehnologije/bioinžinjeringa gotovo ne postoji u ovoj državi. U BiH je izuzetno teško baviti se inovacijama u poljima medicine, iako biotehnološka industrija predstavlja, rame u rame s IT industrijom, ekonomski najprofitabiliniju industriju u ekonomskom svijetu", rekao je mladi bh. inovator.

Objašnjava i to kako se kroz mnogo truda i znanstvene kreativnosti može pronaći odgovarajući način da se uz što manje sredstava uradi što više produktivnog posla:

"Trenutno sve radimo u nekoj manjoj skali, dokazujemo neke biološke principe dok otrkivamo druge koji su nam potrebni za razvijanje i cjepiva i terapeutika za TBC koji bi bio mnogo efikasniji od antibiotika. Uspjeli smo osigurati dovoljno sredstava za te inicijalne eksperimente te vjerujemo da će dobiveni rezultati olakšati potragu za daljnjim financiranjem. Ipak, važno je navesti i kako se ova tehnologija nikada nije koristila u ovu svrhu, tako da se suočavamo s nečim što je znanosti nepoznato zbog čega je ovo još i teže, ali i intrigantnije."

Od rezultatata ovih prvih istraživanja će ovisiti njihov daljnji rad, a učinjeno će im, kako je kazao, "biti vodilja ka dalje".

Mladi znanstvenik za Klix govori kako bi od ovog projekta i BiH imala koristi na način da bude stimulans domaćoj istraživačkoj sceni koja se nalazi nisko na ljestvici u odnosu na zemlje Europe i svijeta i smjer u kojem ide njihov intelektualni kadar.

"Zamislite da baren jedan jedinstveni znanstveni podatak za važne implikacije u medicini ili barem jedna inovacija iz polja biotehnologije svoje otrkivanje ili nastanak doživi unutar ove države! Mi kapacitet imamo, samo ga treba iskoristiti. Jedan ovakav projekt, samo postojanje ovog projekta, vjerujem da bi predstavljao veliki stimulans za znanstveno-istraživačku scenu u polju inovacija i bazične znanosti u kontekstu biomedicinskih znanosti", rekao je Kovačić.

Kovačić objašnjava kako svjedočimo jednom paradoksu moderne medicine - a to je da sofisticiranost farmaceutskih proizvoda i razumijevanje bioloških mehanizama ne znači da će se određene bolesti liječiti ili sprečavati na najbolji i zdrav način.

"Trenutno postoji utrka u kojoj se biotehnološke i farmaceutske kompanije natječu tko će prvi plasirati cjepivo za SARS-CoV2 na tržište, što znači da desetine kompanija koristi različite pristupe u razvoju iste, dok postoje tehnologije koje obećavaju mnogo bolje rezultate nego tehnologije koje danas predstavljaju standarde", objašnjava on.

"Dakle, potrebno je imati platformu koja omogućava razvoj cjepiva i lijekova za koje se zna da su relativno sigurni od samog početka te da precizno mogu djelovati na patogen ili zaražene stanice, a da ne stvaraju rizik od ponekad katastrofalnih nuspojava", pojasnio je. 

Ovakva ideja nije dobrodošla jer mijenja biznis model farmaceutske industrije. On objašnjava da se iz ekonomskih razloga mora polako pristupiti istraživanju i adaptirati, iako bi u idealnom svijetu to išlo mnogo drugačije.

Već se pisalo o inovaciji koje se Dženan dosjetio još u srednjoj školi - o potencijalnom liječenju tuberkuloze, bolesti kojom je zaražena jedna trećina svjetske populacije, a koja godišnje uzme 1,6 milijuna života.

On sa svojim timom sada predviđa kako bi moglo doći do naglog porasta broja slučajeva TBC-a, zbog čega pokušavaju ubrzati i optimizirati proces istraživanja ove nanotehnologije.

"Ukratko, gledamo što će najbolje funkcionisati, kako se čitav proces može optimizirati te uskoro počinjemo eksperimente koji će nam odgovoriti na neka ključna pitanja vezana za ovu nanotehnologiju, ne samo nama osobno, nego za čitavu domenu ove tehnologije", rekao je on.

U životu ga čekaju mnoga istraživanja i mnogo koraka koje treba preći, no već sad se nalazi na važnoj prekretnici za domenu znanosti kojom se bavi. A ukoliko uspije u svom radu i čovječanstvo bi mu moglo biti zahvalno.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.