Pet do dvanaest stranke SDA, DF, SBiH pokušavaju iznova osporiti mogućnost izbora uglednog pravnika Marina Vukoje kao hrvatskog suca Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine iz Federacije BiH. To je posve suprotno očekivanjima visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, koji je u govoru pozvao da se taj proces okonča kako bi se osnažila ta važna državna institucija. Jedan od prigovora koje su Ustavnome sudu FBiH uputili iz bošnjačkih stranaka odnosi se na ulogu dopredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mladena Boškovića.
Večernji list: Gospodine Boškoviću, ima li osnove ustavna apelacija koju su uputili iz SDA i DF-a oko pokušaja zaustavljanja daljnjih procesa u Federaciji BiH koje planiraju HDZ BiH i "trojka"?
- Oporbeni zahtjevi za rješavanje sporova pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine svakako predstavljaju nastavak procesa blokade u funkcioniranju demokratski izabrane vlasti u Federaciji BiH. Sve dosadašnje radnje i procesi koje je oporba provodila bili su u cilju pokušaja institucijske blokade unutar Zastupničkog doma, koja je počela već okončanjem formiranja vlasti nakon općih izbora u BiH 2022. godine. Svakako smatram kako parlamentarna većina snosi svoj dio odgovornosti u funkcioniranju i radu zakonodavnog tijela.
Unatoč problemima, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH prilikom svog rada i odlučivanja poštovao je i provodio ustavne i poslovničke odredbe, stoga svakako smatram kako će i odluka Ustavnog suda Federacije BiH biti takva, odnosno da će navedeni zahtjevi biti odbijeni.
Skrenuo bih pozornost na još jedan detalj, odnosno rad samog Ustavnog suda Federacije BiH, na čiji su rad i odlučivanje u ovom trenutku oporbene političke stranke pokrenule ogroman pritisak.
U posljednje vrijeme pojedine izjave idu prema optužbi kako i Ustavni sud Federacije ne funkcionira te čak navode i nacionalnost pojedinih sudaca. Kada bi navedeni pritisak nametnuli zastupnici koji predstavljaju i zastupaju volju hrvatskog političkog tijela, svakako bi to bila glavna vijest, o kojoj ne bi pričali samo mediji u Sarajevu već i međunarodni subjekti.
Večernji list: Zašto to tvrdite?
- Sve što je Zastupnički dom Parlamenta Federacije radio bilo je u pogledu provedbe Ustava BiH, Izbornog zakona BiH, Ustava Federacije BiH i poslovnika, odnosno na njihovu temelju je odlučivao i donosio akte u najboljoj namjeri. Nekada taj rad i procesi zahtijevaju jako mnogo dogovora, rasprave, ali i strpljenja jer nedostaje političke volje i aktivnosti unutar parlamentarne većine, odnosno predstavnika vlasti.
Večernji list: Mislite li da će na kraju Marin Vukoja ipak biti izabran za suca Ustavnoga suda BiH? Ima li vlast ruku, prije svega probošnjački blok, hoće li oko ovoga biti jedinstven?
- Kad se radi o postupku imenovanja suca Ustavnog suda, tvrdim od početka da je cijeli postupak proveden u skladu s Ustavom BiH, odlukom o postupku izbora suca Ustavnog suda BiH, kojeg bira Zastupnički dom, i s poslovnikom Doma. U svim demokratskim državama prvorangirani kandidat je onaj kojeg najbolje ocijeni povjerenstvo koje provodi natječajnu proceduru, kao i u ovom postupku. Sve izvan toga nema nikakvu svrhu. Stojim iza toga da je postupak bio u skladu s propisima. Svi koji to tvrde imali su dvadeset godina da mijenjaju navedenu odluku i nisu nikada do sada problematizirali njezin sadržaj. Po istoj toj odluci, u Ustavni sud BiH izabrani su visoki dužnosnici SDA Seada Palavrić i Mirsad Ćeman i tada je odluka bila dobra.
Večernji list: Kako tumačite pojedine istupe da se izborom Vukoje Hrvatima previše daje, da je to prijetnja državi..., a s druge strane se te iste opstrukcije iz RS-a osuđuju?
- Hrvatima u ovoj državi nema tko što davati. Hrvati su u ovoj državi konstitutivan i ravnopravan narod i imaju svoja prava zajamčena Ustavom BiH i Ustavom Federacije. Mi ne tražimo nikakva druga ni dodatna prava u odnosu na ostala dva konstitutivna naroda i ostale, a isto tako nikad nećemo pristati ni na to da nam bilo tko oduzima ili krši prava zajamčena Ustavom i zakonima ove države jer ovo je i naša država. Uvijek smo se zalagali za ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda i ostalih i tako će biti i u budućnosti. Pojedine bošnjačke radikalne stranke vlastitom narodu Hrvate predstavljaju kao neprijatelje BiH, ali ta politika ne vodi nikamo. Samo dogovor i dijalog u ovoj zemlji imaju političku budućnost.
Večernji list: Visoki predstavnik je u svome izvješću UN-u podržao izbor nedostajućeg suca, no kritizirao je i vlasti u FBiH zbog neučinkovitosti. Kako to doživljavate?
- Ustavni sud BiH već funkcionira na granici kvoruma, a trebamo znati da će do kraja 2026. godine otići u mirovinu i ostala tri suca koja dolaze iz Federacije, tako da je završetak ovog postupka stvar koja se mora dovesti do kraja što prije. Isti ti koji kritiziraju Republiku Srpsku zbog Ustavnog suda BiH i konstantno ponavljaju da Republika Srpska urušava Ustavni sud i državne institucije, čine sve da opstruiraju izbor najboljeg, odnosno prvorangiranog kandidata za suca Ustavnog suda BiH iz Federacije. Svatko tko imalo prati politička zbivanja zaključit će da se tu radi o licemjerju jer za SDA i DF samo je prihvatljiv Hrvat koji će zastupati njihove interese, a ne interese hrvatskog naroda i svih građana u BiH.
Večernji list: Vlast ste preuzeli u travnju prošle godine, a treba više od godinu dana da se uspostave mehanizmi za preuzimanje poluga. Može li se to tumačiti nesposobnošću?!
- Ustrojem i izborom zakonodavne i izvršne vlasti stvoreni su uvjeti za funkcioniranje Federacije BiH, a isto se zbilo i na razini BiH. Svakako da rad mora i može biti bolji na razini Federacije BiH, a pojedini predstavnici vlasti moraju napokon shvatiti kako isti predstavljaju imenovane dužnosnike koji moraju raditi sve k ubrzanju socioekonomskih reformi koje su ključne za nastavak europskoga puta BiH, uključujući početak pregovora za članstvo u EU.
Večernji list: Zašto HDZ ne inzistira na izboru Hrvata kao ravnatelja FUP-a, što se dodatno aktualiziralo nakon sumnji u povezanost vrha ove agencije s narkokartelom?
- Navedena tvrdnja da HDZ ne inzistira na izboru ravnatelja FUP-a nije ni u kojem slučaju točna jer je HDZ nekoliko puta problematizirao navedeno pitanje na sjednicama Parlamenta Federacije. Neovisni odbor je 2022. godine proveo natječaj za imenovanje ravnatelja FUP-a, kada je kao prvorangirani kandidat najbolje ocijenjen Svevlad Hofman, i poslao Vladi Federacije na potvrdu. Međutim, tadašnja Vlada na čelu s Fadilom Novalićem odbila je potvrditi navedenog kandidata. Hrvatski ministri su preglasani i donesen je zaključak da se ponovno Ensadu Kormanu produlji mandat kao vršitelju dužnosti ravnatelja FUP-a. Trenutačno nemamo ni neovisni odbor koji provodi postupak za izbor ravnatelja FUP-a.
Prvenstveno moramo što prije imenovati neovisni odbor koji će raspisati novi natječaj i provesti novi postupak i uraditi sve u skladu sa zakonom da napokon dođe kraj kršenju Zakona o unutarnjim poslovima Federacije BiH, a koji kaže da federalni ministar unutarnjih poslova i ravnatelj FUP-a ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, čemu svjedočimo već godinama.
Večernji list: Hoće li rezolucija o genocidu u Srebrenici, po vašem mišljenju, donijeti pravdu, mir, pomirenje ili pak bit okidač novih podjela?
- Rezolucija o genocidu u Srebrenici donijet će svakako spomendan koji će se obilježavati na razini UN-a. Nažalost, unutar BiH već donosi političke trzavice koje dijelom mogu biti prepreka funkcioniranju institucija.
Večernji list: Je li HDZ BiH odustao od izmjena Izbornog zakona i kako tumačite tvrdnje dijela stranih administracija da je na izvjestan način neprihvatljivo da se samo prema Hrvatima ispravi nepravda?
- Izborni zakon BiH nikada nije usklađen s presudom Ustavnog suda BiH i presudama međunarodnih sudova. Nažalost, i navedeni Izborni zakon donijeli su visoki predstavnici i on sigurno nije predstavljao volju i dogovor izabranih dužnosnika BiH. Izborni zakon, nakon Ustava BiH, najbitniji je temelj političkog ustroja i zaštite kolektivnih prava koja su propisana Ustavom BiH. Politika HDZ-a BiH, ali, mislim, i svih legitimnih hrvatskih predstavnika u političkom životu je usvajanje Izbornog zakona BiH. Politički subjekti s kojima je HDZ dionik vlasti iskazali su volju za rješavanje pitanja, ali za sada bez konkretnih djelovanja. Napomenut ću ponovno da smo u proteklom razdoblju imali lažna obećanja i dogovore, pa čak i potpisane sporazume. Samo dijalog i dogovor vode ovu zemlju k boljoj budućnosti. Stranke koje negiraju legitimnu političku volju konstitutivnog naroda ne rade za dobro BiH. •
