Ekstremni toplinski valovi koji posljednjih godina pogađaju Europu počinju mijenjati navike putnika. Umjesto tradicionalnih ljetnih odmora na Mediteranu, sve više turista odlučuje se za svježije destinacije na sjeveru kontinenta ili u planinskim područjima, gdje su temperature ugodnije, a gužve znatno manje. Iako se čini da je riječ o jednom od najvećih turističkih trendova ovog ljeta, stručnjaci upozoravaju da će omiljene mediteranske destinacije još dugo ostati među najtraženijima.
Kako piše Euronews, fenomen poznat kao "coolcation", ljetovanje u hladnijim krajevima, ove je godine doživio pravi procvat, ponajviše zbog sve češćih toplinskih valova tijekom europskog ljeta. Turistički vodič Terje Viblom Pedersen, koji organizira ture na jugoistoku Švedske, kaže da mu brojni posjetitelji otvoreno priznaju kako su upravo zbog nesnosnih vrućina odlučili preskočiti jug Europe. - Posjetitelji mi govore da su pobjegli od vrućina u južnim dijelovima Europe. Oduševljeni su dnevnim temperaturama koje uglavnom ne prelaze 30 stupnjeva, svježim morskim povjetarcem i činjenicom da nema velikih gužvi kakve su uobičajene na popularnim mediteranskim odredištima - rekao je.
Slično iskustvo imaju i francuski umirovljenici Daniel i Florence Gastaldi, koji su tijekom obilaska stare gradske jezgre Stockholma rekli da su namjerno izabrali Švedsku kako bi izbjegli ekstremne temperature koje su zahvatile jug Francuske. - Drago nam je što smo pobjegli od toplinskog vala i pronašli ugodnije vrijeme - poručili su. Kako navodi Euronews, istraživanje tvrtki Mabrian i Data Appeal pokazuje da interes za sjevernije europske regije značajno raste. Među destinacijama koje bilježe najveći porast popularnosti izdvajaju se južna Finska i norveška regija Vestland, ali i sjeverni dijelovi država koje su tradicionalno poznate po toplijoj klimi, poput Galicije u Španjolskoj, Trentino-Alto Adigea u Italiji te Normandije i Alzasa u Francuskoj.
Podaci platforme Hotels.com dodatno potvrđuju promjene. Na francuskoj verziji stranice pretrage smještaja u Kopenhagenu porasle su čak 246 posto nakon prvog velikog toplinskog vala koji je u svibnju pogodio Francusku, dok je interes za Dublin porastao za 151 posto. Trend nije ograničen samo na Europu. Savjetnica za putovanja Jonna Robertson iz američke agencije Fora Travel kaže da se isti obrazac vidi i među američkim putnicima. - Oslo bilježi rast rezervacija od 154 posto u odnosu na prošlu godinu, a Helsinki 124 posto. Ti podaci jasno pokazuju da putnici sve više traže alternativu klasičnim ljetnim destinacijama - istaknula je.
Sve su traženija i planinska odredišta. Jean-Pascal Chopard, čelnik turističke zajednice francuske regije Jura, objašnjava da veće nadmorske visine nude znatno ugodnije uvjete tijekom ljeta. - Na višim nadmorskim visinama temperature navečer i tijekom noći osjetno padaju, zbog čega je boravak mnogo ugodniji - rekao je. Unatoč rastu popularnosti "coolcationa", stručnjaci smatraju da je prerano govoriti o velikom zaokretu u europskom turizmu. Profesor turizma Stefan Gossling sa švedskog sveučilišta ističe da je temperatura samo jedan od brojnih čimbenika pri odabiru destinacije. - Ljudi pri planiranju odmora uzimaju u obzir klimu, ali jednako su važni kultura, cijene, priroda i cjelokupni doživljaj. Italija nije Danska i ljudi se ne odriču lako svojih omiljenih destinacija - rekao je.
Sličnog su stava i u norveškoj nacionalnoj turističkoj organizaciji, gdje navode da oko petine stranih turista kao jedan od razloga dolaska ističe ugodnije ljetne temperature. No naglašavaju da na odluku o putovanju utječu i sigurnost, prometna povezanost, prirodne ljepote, tečaj valuta i razvijena turistička infrastruktura.
Da Mediteran i dalje ostaje iznimno privlačan potvrđuju i brojke. Grčka je prošle godine ostvarila rekordan broj posjetitelja, a isto vrijedi i za Španjolsku. U toj je zemlji, prema podacima turističke organizacije Exceltur, potrošnja domaćih i stranih turista u drugom tromjesečju 2026. porasla za više od osam posto.