Ti lijekovi su u brojnim državama širom svijeta legalni, a krajem prošle godine konačno su legalizirani i u Bosni i Hercegovini.
Teško bolesni mogli su samo na crnom tržištu za visoku cijenu kupiti medicinski kanabis, strahujući da će biti sankcionirani zbog pokušaja da simptome bolesti učine podnošljivijima. To su okolnosti koje je glumac Irfan Ribić kao korisnik medicinskog kanabisa sažeo sljedećim riječima: “Bolje ilegalno živ nego legalno mrtav”.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović (SDP) je bio najistrajniji u parlamentarnom iniciranju legalizacije medicinskog kanabisa. Zagovarajući legalizaciju napominjao je i na veliku financijsku korist za one koji taj kanabis prodaju na crnom tržištu.
U izjavi za Klix.ba ukazao je da je sada na nadležnim institucijama da reguliraju uvjete nabavke, propisivanja i izdavanja medicinskog kanabisa. Podsjetio je kako je riječ o legalizaciji korištenja, a ne o legalizaciji uzgoja i proizvodnje medicinskog kanabisa.
Regulacija korištenja
Bilsena Šahman je među onima koji dobro poznaju ovo pitanje. Ona je ispred Komore magistara farmacije Federacije Bosne i Hercegovine prije 10 godina inicirala legalizaciju.
S obzirom na to, obrazložila je šta slijedi poslije odluke Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da medicinski kanabis ukloni s liste zabranjenih supstanci.
Naime, ukazala je da predstoji da Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine donese podzakonske akte. Osim toga, entitetska ministarstva zdravstva, dodaje, morat će donijeti pravilnike o uvjetima korištenja medicinskog kanabisa.
Očekuje od Agencije da ne registrira samo sintetički kanabis kao gotovi lijek. Kao razlog zašto to očekuje istaknula je to što u Bosni i Hercegovini ne postoji veliki interes za sintetskim kanabisom te što sintetski kanabis ima, naglasila je, mnogo nuspojava, zbog čega ga pacijenti nerado koriste. Ukazala je ono za šta je ocijenila da bi bilo najbolje za pacijente, piše HMS.
“Najbolje bi bilo odrediti liječnike koji će propisivati medicinski kanabis, za koje bolesti, indikacije, i u kojoj dozi će se propisivati, koje ljekarne će ga moći izrađivati. Izrada kanabidiolnog ulja i smole je vrlo jednostavna. To mogu raditi kliničke ljekarne, što je predložila i Komora magistara farmacije. Da to ne bude u svakoj ljekarni, ne zbog rizika od zloupotreba u apotekama, već zbog rizika da građani zloupotrebljavaju”, istaknula je Šahman.
U razgovoru za Klix.ba podsjetila je da trenutačno dvije ljekarne mogu izdavati morfijske sirupe, koje je navela kao mnogo jačom drogom od medicinskog kanabisa, te flastere protiv bolova. Također je podsjetila da je jasno određeno koji liječnici mogu propisivati spomenute medikamente.
Nije mogla procijeniti koliko će medicinski kanabis koštati poslije legalizacije njegove upotrebe. No, njoj bi najprihvatljivije bilo kada bi zavodi zdravstvenog osiguranja financirali kupovinu medicinskog kanabisa, kao što financiraju morfijske sirupe ili flastere protiv bolova. Neuptino joj je da će ovaj kanabis biti jeftiniji poslije legalizacije. Objasnila je zašto se on uopće koristi.
“Nikada nismo pronašli podatke koji govore da je to nešto što liječi niti tvrdimo da to liječi. Dovoljno je da onkološkom pacijentu ojača imunitet, otvori apetit, olakša bolove, olakša spavanje, olakša svakodnevnicu. Olakšava i onima s multipla sklerozom, prvenstveno u smislu njihove pokretljivosti. Dakle, to je nešto što poboljšava kvalitet života”, naglasila je.
Šahman smatra da će medicinski kanabis na bh. tržištu biti mnogo jeftiniji nakon što se legalizuje njegova proizvodnja u Bosni i Hercegovini. Ipak, očekuje da će još vremena proći dok se to ne dogodi jer se Republika Srpska ranije protivila tome.
Regulacija proizvodnje i uzgoja
Ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dubravka Bošnjak (HDZ) je mišljenja da bi nakon legalizacije korištenja trebalo omogućiti i proizvodnju medicinskog kanabisa.
No, kada je u pitanju uzgoj kanabisa u medicinske svrhe, ukazala je da je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine nosilac izrade novog zakona kojim bi se mogao tretirati i uzgoj.
Prema njenim riječima, trenutno je nepoznato kako će se prema mogućnosti legalizacije uzgoja ponijeti radna grupa, u kojoj i Ministarstvo civilnih poslova ima članove, koja priprema spomenuti zakon.
“Kada se na sličnom zakonu radilo 2017., a koji nikada nije ugledao svjetlo dana, RS nije bio za uzgoj kanabisa. Nadam se da ćemo ubrzo znati što predstavnici različitih institucija u radnoj grupi sada misle o tome”, dodaje.
Bošnjak je kazala da Ministarstvo civilnih poslova provodi ono na šta se Bosna i Hercegovina obvezala međunarodnim aktima koji se odnose na suzbijanje zloupotrebe narkotika i druga povezana pitanja. Istakla je da to godinama nije bio slučaj.
Govoreći za Klix.ba o tržištu lijekova na bazi kanabisa, istakla je primjer Hrvatske, naglasivši da je hrvatsko tržište ostalo “prazno”. Međutim, navela je da se na ovom tržištu mnogo distribuiraju nepsihoaktivna kanabidiolna (CBD) ulja, koja se ne tretiraju kao lijekovi na bazi kanabisa, ali se koriste u zdravstvene svrhe.
Shodno tome, rekla je da bi Bosna i Hercegovina trebala regulirati i CBD ulja, kao i niz drugih proizvoda na bazi CBD-a, a koji su potrebni pacijentima. Primjera radi, dodaje, ti proizvodi se u pojedinim europskim zemljama tretiraju kao dodaci prehrani ili kao hrana, a nekada čak i kao kozmetika.
Dakle, kako je zaključila ministrica Bošnjak, legalizacija upotrebe medicinskog kanabisa je samo jedan segment proizvoda na bazi kanabisa koji je potrebno regulirati.
Otvori KEKS Pay
