"Kad skinemo s lica maske koje smo nosili, koliko će ih još ostati na nama?", naslov je jednog od tekstova "Radosno u novi dan" pokojnog fra Zvjezdana Linića, a čije su riječi toliko upečatljive i danas. U danima smo maškara, a neki gradovi su došli već na razinu da, umjesto dan ili dva, ovaj običaj traje više od mjesec dana, piše Večernji list BiH.
Spaljivanje Krnjevala
Sve više se u događaj uključuju udruge ili neke druge organizacije, a sve je manje onih spontanih običaja kakvi su nekad vladali u pokladnim danima. Prvotno značenje karnevalskih tradicija bilo je tjeranje zlih sila kako bi ih se maknulo od ljudi, stoke, imovine... Međutim, to prvotno značenje odavno je izgubljeno. Uz što originalnije maske, popularno je i spaljivanje Marka Krnjevala, lika koji je krivac za sve, tako da su proteklih godina "nastradali" brojni, a osobito političari koje se gleda kroz prizmu najodgovornijih za stanje u društvu. Zabilježili smo zanimljiv odgovor na ulicama jednog hercegovačkog grada koji njeguje tradiciju organizacije karnevala. Netko je upitao čovjeka zašto nema masku, a on je to humoristično povezao s koronavirusom. - Doba pandemije ubilo mi je svaku volju za maskama, pa barem i ovim šaljivima koje su na jedan dan zabava za šire mase. Nosili smo ih i predugo - ispričao je i mnoge nasmijao. Stavljanje maski nije samo rezervirano za ovo vrijeme, već ga se proteklih godina gura i za Noć vještica, američki Halloween. Međutim, većini se to ne sviđa, katolici tada slave blagdane Svih svetih i Dušni dan kao sjećanje na svoje najmilije koji su preminuli, pravoslavci imaju zadušnice, a maskiranje u tim danima ionako se smatra internacionalizacijom društva u negativnom smislu, o čemu je svojedobno govorila psihologinja Ljubica Bogetić naglasivši kako pretvaranje u vampire, vještice i duhove nema nikakvu pozitivnu stranu i izaziva osjećaj straha. Navodi da su maskenbali sasvim u redu ako ne šalju negativne poruke i ako se to shvati kao igra. - Međutim, to da stave vampirske zube, mažu se umjetnom krvlju, nose maske kosturskih glava nikako neće dobro utjecati na njihovu psihu. Da takve stvari potiču agresiju, govore i vijesti iz svijeta, gdje proslave ovog "praznika" završavaju tragičnim ishodima.
Kod nas to još nije uzelo toliko maha, ali je poželjno da to osvijestimo i objasnimo djeci implikacije - kazala je među ostalim te roditelje pozvala da djecu uče ljepšim maskenbalima na kojima se slavi život, raduje i pjeva. U maskiranju koje se danas, prije svega, smatra zabavnim i pruža ljudima mogućnost opuštanja, igranja te dijeljenja smiješnih trenutaka s društvom ili sugrađanima pozitivne aspekte vidi i magistra psihologije Tatjana Gjurković, specijalizantica transakcijske analize - psihoterapije, registrirana terapeutkinja igrom.
"Otpuštanje" kočnica
- Pretvaranje da si netko drugi prisutno je već u igri djece u dobi od oko dvije godine. Taj užitak koji mala djeca imaju često tijekom odrastanja zaboravljamo, pa upravo maškare omogućavaju da ponovno oživimo dječji gušt, da budemo netko tko u svakodnevici nismo, da imamo moći koje nemamo i tome slično. Kako odrasli, uklopljeni u svoje obveze, često ne dopuštaju zdravi oblik igre, zabavu i opuštenost u kojoj će prštati od spontanosti, maškare su idealno vrijeme za "otpuštanje" kočnica - njezine su riječi. Međutim, moramo se ponovno vratiti na početak. - Nemamo li katkad dojam da smo zapravo prema van uvijek pod nekom maskom? Nemamo li dojam da smo i prema sebi, u nekom smislu, isto tako pod maskom?", stoji u fra Zvjezdanovoj knjizi, a na kraju teksta karizmatik je pozvao ljude da skinu maske, a smognu hrabrosti da se okrenu istini. Prema svemu sudeći, i karnevali bi se trebali vratiti nekom normalnom obliku jer pretjerana radikalizacija praznika budi sve veći otpor.
