Odlukom Svetog Oca Lava XIV. Zagrebačka nadbiskupija danas je dobila dva nova pomoćna biskupa. Radi se o Marku Kovaču, biskupskom vikaru i kancelaru Nadbiskupskog duhovnog stola te Vladi Razumu, rektoru Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu.
I dok je Razum, rođen 1960. u Samoboru, godinama bliži većini kolega iz hrvatskog episkopata, Marko Kovač odskače od tradicionalne percepcije hrvatske javnosti o starosti i izgledu biskupa, piše Bitno.net.
Naime Kovač je rođen 10. siječnja 1981. godine u Zagrebu te je današnjim imenovanjem postao najmlađim hrvatskim biskupom, ali i jednim od najmlađih katoličkih biskupa u svijetu.
Dosada je najmlađi hrvatski biskup bio križevački vladika te prvi čovjek Grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj Milan Stipić, rođen 28. prosinca 1978.
Što se tiče stranih biskupa, prema podacima stranice GCatholic.org, Marko Kovač 10. je najmlađi katolički prelat na svijetu.
Ono što je zanimljivo, a što pokazuje i tablica, Marko Kovač najmlađi je rimokatolički biskup na svijetu, tj. prelat koji pripada rimskom (najraširenijem) obredu u Katoličkoj Crkvi.
Tko je Marko Kovač?
Prečasni Marko Kovač rođen je 10. siječnja 1981. godine u Zagrebu. Kršten je 15. ožujka 1981. u župnoj crkvi sv. Josipa na zagrebačkoj Trešnjevki, gdje je 7. listopada 1995. primio i sakrament svete Potvrde.
Odrastao je na Trešnjevki. Osnovnu školu pohađao je od 1987. do 1995. godine, a potom nastavio školovanje u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu kao vanjski učenik (1995.-1999.), gdje je 1999. godine položio maturu. Iste godine stupio je u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište te započeo studij filozofije i teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon dvije godine studija, 2001. godine, poslan je u Rim, gdje je nastavio formaciju na Papinskom sveučilištu Gregoriana, boraveći u kolegiju Germanicum et Hungaricum. Bakalaureat je stekao 24. lipnja 2004. godine te se potom vratio u Hrvatsku.
Za đakona je zaređen 18. lipnja 2005., a za svećenika 17. lipnja 2006. godine.
Posljednje službe koje je obnašao bile su ona kancelara Nadbiskupskoga duhovnog stola od 2021. te pastoralnog suradnika u Župi Svete Obitelji u Zagrebu od 2023.
Mons. Kutleša o Kovaču
U govoru danom nakon objave imena novih pomoćnih biskupa, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša poručio je kako se radi o “odgovoru na stvarne potrebe Crkve zagrebačke”.
O Marku Kovaču rekao je, pak, sljedeće: “Izabrani biskup Marko, kroz svoju dugogodišnju službu pri Nadbiskupskom duhovnom stolu, osobito kao kancelar i biskupski vikar, pokazao je vjernost Crkvi, pravnu jasnoću i duhovnu smirenost. U njegovu miru i razboru prepoznajemo tiho služenje koje gradi jedinstvo i red. Njegova nova služba samo je produžetak onoga što već godinama daje Crkvi: mudrost, vjernost i povjerenje.”
Tko može biti biskup?
Katolička Crkva ima posebne odredbe o tome tko može biti imenovan biskupom.
Prema kanonu 378 Zakonika kanonskog prava, kandidat za biskupsku službu treba se “odlikovati čvrstom vjerom, dobrim ponašanjem, pobožnošću, revnošću, mudrošću i ljudskim vrlinama” te “uživati dobar glas”.
Osim toga, treba imati barem 35 godina i pet godina svećeništva te “doktorat ili magisterij iz Svetoga pisma, bogoslovlja, kanonskog prava ili barem da je stručan u tim znanostima”.
Apostolska Stolica može odrediti i drukčiji način utvrđivanja prikladnosti nekoga za biskupsku službu. Primjerice, ukoliko papa nekoga osobno poznaje, može ga bez ovoga postupka imenovati biskupom.
Otvori KEKS Pay
