U posljednjih nekoliko mjeseci u BiH evidentirani su primjeri divljih životinja koje silaze u naseljena područja. Na lisice, jazavce, pa i čagljeve na neki se način naviknulo, ali sve češći silazak medvjeda u gradska područja izaziva paniku, piše Večernji list BiH.
Prilično je neobično u središtu urbanog naselja vidjeti ne jednu, nego čitavo krdo divljih svinja koje su nakratko zaustavile promet. Krdo divljih svinja snimljeno je u travnju uz magistralnu cestu u središtu Vogošće.
Prouzročili nesreće
Krda divljih svinja posljednjeg dana svibnja napravila su pravi kaos na autocesti Banja Luka - Gradiška i izazvala tri prometne nesreće u kojima je ozlijeđena jedna osoba. Zbog divljih svinja u razmaku od nekoliko minuta došlo je do triju nesreća na početku autoceste u Klašnicama. Prva nesreća dogodila se oko 23 sata kada su na autocestu istrčale divlje svinje i tom prilikom je automobil udario u njih. Samo nekoliko minuta poslije dogodila se još jedna nesreća zbog istog uzroka. Svinje su istrčale na autocestu i drugi auto je udario u njih. Tada je došlo do sudara još dvaju automobila i jedan od suvozača tom je prilikom zadobio ozljede. Dijelovi vozila bili su razbacani po cesti. Dvadesetogodišnjak za upravljačem Golfa 5 prije nekoliko dana udario je u tri divlje svinje koje su na mjestu uginule. Nesreća se dogodila u noćnim satima oko ponoći kada je mladić išao prema Sarajevu, na dionici ceste kod termoelektrane, a na vozilu je nastala velika materijalna šteta. Unatoč brojnim susretima s divljim svinjama u naseljima, puno veću pozornost posljednjih mjeseci privlači pojava medvjeda. U dva dana dva puta su se medvjedi spustili iz šuma u naseljena područja Sarajeva, a prije nekoliko dana jednu ovakvu divlju šumsku životinju udario je vlak u Hadžićima. U nedjelju oko 11 sati obitelj na Baricama ostala je prestrašena kada se na njihovo potkrovlje popeo medvjed. Uništio im je i pčelinjak. - Mi smo bili tu, ali nismo ništa mogli učiniti jer je bila magla i sve je zaraslo od trave - kazao je za N1 predsjednik Lovačkog društva Sarajevo Muriz Bukva. Medvjed je dan poslije viđen i na Faletićima. Kako kaže Bukva, prošao je pored osnovne škole 30 m, desnim mostom pored Mošćanice. Prije manje od mjesec dana u sarajevskom naselju Vratnik viđen je medvjed kako trči niz ulicu, što je uznemirilo mještane ovog naselja, a učenicima škola bilo je zabranjeno izići iz zgrade. Lovci su uspjeli medvjeda potjerati iz grada prema šumi. Krajem svibnja medvjed je napao zaštitara kod poduzeća "Binas" u Bugojnu. Medvjed, kojeg su ganjali psi, pobjegao je u dvorište poduzeća, nakon čega je došao zaštitar, koji je napadnut. Medvjed je uplašen otišao u nepoznatom smjeru, a, na svu sreću, zaštitar je prošao bez težih ozljeda.
Uznemiravaju divljač
Lovci, veterinari, biolozi suglasni su da je čovjek glavni krivac što životinje iz svog prirodnog staništa kreću k urbanim sredinama. Vedad Škapur, profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, kaže da su se ljudi previše približili životinjama i njihovoj kući: - Mi obično kažemo: "Došao nam medo tu", a zapravo mi smo došli medi. No, ljudi okrenu noć naopako pa nam tu priču pričaju. Medvjed ne bi trebao silaziti, ali jako smo im se približili, jako ih uznemiravamo, uzimamo im stanište. Moramo voditi računa i kada pravimo naselja. Ako on može otvoriti kantu pa sebi probere, jede..., njemu je to zgodnije nego u šumi, ali najgore je, što ako jednom dođe i jede tu, onda će dolaziti stalno. To je slučaj na Igmanu, ljudi bacaju hranu, sendviče... Ima onih koji vide medvjeda i namjerno mu bace sendvič, što je katastrofa i ne bi se smjelo raditi - kazao je. Pojava vozila za sve terene, poznatijeg kao quad, umnogome je doprinijela tome. - Ti quadovi odlaze na terene gdje inače vozila ne mogu proći i gdje nema uznemiravanja divljači. Oni po tim lošim putovima mogu proći i to im je atrakcija, ali onda ulaze u dijelove staništa gdje divljač obitava i uznemiravaju je - ističe Seid Čorbić, predsjednik Stručnog saveza za lovstvo TŽ-a. - Izgradnja gradova, zgrada koje sve više zalaze u prirodu, utječu na to da se smanjuje prirodno stanište divljih životinja - dodaje Avdul Adrović, profesor na PMF-u Univerziteta u Tuzli. Struka je stava i da velike količine hrane koju se baca i odlaže na prigradskim deponijima privlače životinje u potrazi za hranom. Lisice, jazavci, pa i medvjedi često se mogu vidjeti na ovim lokacijama. - Dolazak tih divljih životinja s jedne strane je dobar, jer da ih nije, onda bi se žohari, sitni sisavci, miševi, štakori nekontrolirano razmnožavali i bilo bi ih jako puno. Ovako se, među ostalim, regulira i njihova brojnost - objašnjava Adrović. - Na našem području čagalj nije autohtona vrsta, međutim, pojavio se i ima ga dosta. Veliki je predator, vrlo je sposoban kad je u pitanju pronalaženje druge divljači - ističe Čorbić.
