Udruga dijaliziranih i transplantiranih pacijenata Federacije BiH u suradnji s Donorskom mrežom u BiH i Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu, pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva zdravstva, upriličila je tribinu o značaju donorstva organa.
Doniranje organa i život
Događaj upriličen na KCUS-u dio je kampanje “Da za donorstvo, da za život”, a cilj je podizanje svijesti javnosti o značaju donorstva organa, kao i informiranje građana o važnosti transplantacije kao oblika liječenja koji je mnogim pacijentima jedina prilika za nastavak i poboljšanje kvalitete života.
Predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH Tomislav Žuljević kaže da se tom kampanjom želi probuditi svijest kod građana o važnosti doniranja organa i transplantacije te prevladati predrasude u vezi s tim. Prema podacima, u Federaciji BiH liste čekanja sve su dulje. Na transplantaciju bubrega čekaju 164 pacijenta, 30 na transplantaciju jetre, a 25 ih čeka na transplantaciju srca.
- Transplantacija je malo. Mislim da je problem u predrasudama, prvenstveno u zdravstvenim ustanovama, ali i među građanima. Veliko je nepovjerenje u zdravstveni sustav, ljudi se boje zloupotreba i to su zapravo najveći problemi koje susrećemo kod građana. Pokušat ćemo građane uvjeriti u suprotno i ovom kampanjom. Svi moramo znati da smo, prije svega, prvo primatelji organa pa tek onda donori - kazao je novinarima. Šef Klinike za nefrologiju i bubrežnu nadomjesnu terapiju KCUS-a Damir Rebić kaže kako broj transplantacija koje se godišnje rade na razini BiH, nažalost, još ne prati nužni trend.
- Jedan od prvih koraka kako bismo poboljšali cjelokupni sustav je organiziranje konferencija na kojima se govori o donorstvu i potrebi doniranja organa, razvijanju svijesti o doniranju organa. Međutim, osim doniranja organa, moramo biti svjesni da transplantacijski program mora biti multidisciplinarni, multisustavan. Različite discipline moraju biti međusobno uvezane kako bismo omogućili da konačno zaživi u pravom obujmu koliko je pacijentima potrebno - naglasio je Rebić. Ističe da jedna od osnovnih karakteristika, koja pokazuje razvijenost transplantacijskog programa bez obzira na to je li riječ o BiH ili bilo kojoj drugoj zemlji, jest broj kadaveričnih transplantacije, gdje se organi dobivaju od umrlih donora, odnosno darivatelja. Kod nas je taj broj mali, još dominiraju takozvane living transplantacije, transplantacije od živih donora, bilo srodnih ili nesrodnih.
- Dobili smo vjetar u leđa putem zakona o mogućnosti takozvane altruistične transplantacije organa, to je prijateljska transplantacija organa. Još nam jedan segment tu nedostaje, to je uparena transplantacija, da se uvede u legislativu ove države, i to su ti elementi koje mi, zapravo, zadovoljavamo - naglasio je Rebić. Ističe da, generirajući zakon o transplantaciji na razini FBiH i RS-a, imamo apsolutno adekvatne zakone, tako da nemamo posebnih prepreka što se tiče zakonske legislative u organizaciji transplantacijskog programa. - Zdravstveni sustav mora biti glavni motor koji će pokrenuti transplantacijski program. Veliki klinički centri, poput kliničkog centra u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, Mostaru, moraju biti jako i snažno povezani kako bi se transplantacijski program mogao razvijati, gdje će različite discipline svakodnevno raditi - kazao je. Rebić dodaje kako je jedan od osnovnih uvjeta za Eurotransport 24-satna dostupnost tijekom sedam dana u tjednu kako bi se omogućilo razmišljanje o pristupu samom programu Eurotransplanta.
- Imali smo svijetlu točku u Županijskoj bolnici Zenica, koja je bila sjajna što se tiče kadaverične transplantacije i pronalaska donora. Nažalost, i to u posljednje vrijeme značajno stagnira, tako da stalno nailazimo na nove prepreke koje još govore u prilog tome da je veliki posao pred nama - istaknuo je Rebić. Ravnatelj KCUS-a Alen Pilav kaže da su aktivnosti Donorske mreže i Udruge dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH nemjerljiv doprinos podizanju svijesti građana da jedan donor može spasiti više života. - Ne razmišljamo o tome dok ne dođe do nas. Onoga trenutka kad dođe do nas, onda se traži nešto više, a to je donor više. Nama trebaju donori, ljudi dobre volje koji žele potpisati donorsku karticu. Naravno, na osnovi svih medicinskih doktrina naši će stručnjaci procijeniti u tom trenutku je li osoba (koja u tom trenutku više nije pacijent, moždano je mrtva) kandidat za donora - naglasio je Pilav. Obitelj u trenutku smrti bliske osobe treba donijeti vrlo tešku odluku. Doniranje je ujedno najhumaniji čin koji čovjek može napraviti.
Angažman i kapaciteti
- Do obitelji je da dobro razmisli, a do stručnog osoblja (liječnici i svi u lancu uspostavljanja dijagnoze i liječenja pacijenta) da to obitelji približi na stručan i human način - naglasio je Pilav. Predsjednica Donorske mreže u BiH Halima Resić kaže da se ovakvim skupovima promovira donorstvo jer bez donorstva nema transplantacije.
Zahvalni su KCUS-u za mogućnosti da promoviraju važnost donorstva te podsjeća da “smo još na niskoj razini”. - A imamo kapacitete i sve drugo. Samo se trebamo angažirati. Nadam se da će tome doprinijeti javna kampanja, za dva mjeseca smo online potpisali 300 donorskih kartica. Prethodnih godina to se nije događalo - kazala je Resić.
Otvori KEKS Pay
