Između travnja i listopada 2023. Europol je koordinirao četvrtom operacijom "Shield" koja je usmjerena na trgovinu krivotvorenim i zloupotrijebljenim lijekovima te nedopuštenim dopinškim supstancijama, piše Večernji list BiH.
Na listi zemalja u kojima je Europol provodio ovu akciju u prošloj godini našla se i BiH, kao i susjedna Srbija te Albanija. Koliko je lijekova na "crnom tržištu" zaplijenjeno konkretno u BiH, Europol nije objavio službene rezultate.
Manipulacija građanima
Trgovina farmaceutskim proizvodima sve je veći problem u EU i šire. Ova oblast kriminala nanosi značajne troškove zdravstvenim i socijalnim sustavima država članica EU-a, kao i alarmantne učinke na javno zdravlje. Lijekovi se često krivotvore u podzemnim laboratorijima bez ikakvih propisa ili mjera sigurnosti. Krivotvoreni proizvodi stvoreni u takvim okolnostima ne proizvode željeni učinak, u najboljem slučaju pacijent ostaje neliječen, međutim, takvi proizvodi mogu prouzročiti ozbiljne zdravstvene probleme ili biti potencijalno smrtonosni. Čudotvorni lijekovi protiv bolova, preparati kojima se liječi karcinom, tablete koje za mjesec dana korištenja bez odricanja dovode do savršene tjelesne težine, razni anabolici…, samo su neki od proizvoda koji se na internetu nude stanovništvu BiH. Pojavom društvenih mreža i masovnijim korištenjem interneta povećana je mogućnost manipulacije građanima s obzirom na to da razni prodavači pod lažnim imenima nude lijekove sumnjiva podrijetla i sastava po cijenama nižim od onih u ljekarni. Vrlo je često riječ o proizvodima koji nisu prošli nikakvu kontrolu ispravnosti, a nije isključeno ni da njihov sastav ne odgovara onomu pod što se prodaju. Kako je na svojoj službenoj stranici još prošle godine navela Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, internet je slobodno tržište koje ni jednim zakonom u BiH nije uređeno i predstavlja najveću opasnost jer na internetu građani kupuju i koriste lijekove neutvrđenog sastava i neprovjerene kvalitete. Napominju kako se prometom lijekova mogu baviti samo licencirane ustanove, prometom lijekova na veliko mogu se baviti veleprometnici kojima je ova Agencija izdala dozvolu za promet na veliko, a prometom lijekova na malo mogu se baviti ljekarne kojima su entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravstva izdala dozvolu.
Zabrinjavajući sastav
Koliku opasnost nosi konzumacija ilegalnih lijekova objasnio je na RTS Pavle Zelić iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srbije. Upozorio je da lijekovi koji se kupuju na ilegalnim tržištima sadrže i otrove, a posljedice mogu biti smrtonosne. Jedino su sigurni lijekovi iz ljekarni, sve mimo njih je rizik. Svaki drugi lijek koji se kupuje na internetu je krivotvorina, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Prošlogodišnja zarada na ilegalnom tržištu dosegnula je 431 milijardu eura, navodi SZO. Zelić je naveo da je SZO na posljednjem sastanku na kojem je prisustvovao iznio podatak da 700.000 osoba godišnje umre zbog izostanka učinkovitosti lijeka, koji se najčešće nabavlja na ilegalnom tržištu. - Danas se krivotvore lijekovi za najteže bolesti, poput karcinoma. Kriminalci koji djeluju na svjetskoj razini su se udružili i pokušavaju infiltrirati lijekove u legalne lance opskrbe - naglašava Zelić. Zabrinjava nas što pacijenti nabavljaju lijekove na ilegalnom tržištu, poput interneta i društvenih mreža jer su u riziku da dobiju toksičan lijek - navodi Zelić. Ističe kako se najčešće krivotvore lijekovi za erektilnu disfunkciju, koji se često nabavljaju ilegalnim putem. - Pacijenti se stide ući u ljekarnu. To nije nikakvo opravdanje. Oštećenja bubrega i jetre kao nuspojave su česta. Ako netko dođe u posjed sumnjivih lijekova, treba to prijaviti Agenciji za lijekove - upozorava Zelić. Kaže kako vrlo teško možemo prepoznamo je li lijek krivotvoren te da se jedino laboratorijskom analizom to može utvrditi. Pedeset posto lijekova s interneta je lažno, a 96% prodajnih mjesta izvori su takvih lijekova. Lijekovi u ljekarnama su sigurni, sve izvan njih je rizik. Potencijalne opasnosti su - od izostanka učinka, što kod nekoga može dovesti do smrti, do toksičnih sastojaka. Tu ima otrova za štakore, antifriza, praha od cigle... - zaključuje Zelić. •
