Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Kraći rokovi kako bi Mostar birao lokalnu vlast s drugim gradovima

02. srpnja 2020. u 22:00 0 komentara 126 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Ususret glasovanju o izmjenama Izbornog zakona BiH o Gradu Mostaru morat će se mijenjati i odredbe koje se tiču utvrđivanja privremenih rokova kako bi ovaj grad ipak uspio glasovati s drugim sredinama za tijela lokalne samouprave u BiH.

Naime, čak i u slučaju da se izmjene Izbornoga zakona u parlamentarnoj proceduri usvoje do sredine mjeseca te nakon toga budu objavljene u Službenom glasniku, čime i službeno stupaju na snagu, javit će se problem s obzirom na aktualne odredbe Izbornoga zakona koje definiraju rokove za raspisivanje izbora za svaku pojedinu sredinu, ali i rokove koji se tiču stranačkih i aktivnosti izbornih povjerenstava, piše Večernji list BiH. 

Traži se rješenje

Najprijepornija je upravo odredba prema kojoj se izbori za bilo koju razinu moraju raspisati najmanje 150 dana od datuma održavanja. Kad bi se sad strogo primjenjivale odredbe iz ovog Zakona, izbori u Mostaru mogli bi se organizirati najranije u prosincu ove godine. No, međunarodnoj zajednici, ali i domaćim strankama, stalo je da se taj izborni proces ne razdvaja. Ponajprije stoga da bi se izbjegle mogućnosti manipulacija i privremenog prijavljivanja za glasovanje u gradu na Neretvi iz drugih sredina kao što je to bio slučaj u Stocu ili Srebrenici u ranijim izbornim procesima. Upravo zbog toga pregovaračke stranke HDZ BiH i SDA odlučile su kroz Parlament privremeno naložiti skraćivanje izbornih rokova samo za grad Mostar, po čemu će ovaj grad ponovno biti iznimka uz svoja izborna pravila. Tako će se vjerojatno na 120 dana, u slučaju da se ipak izmjene uspiju donijeti u Parlamentu u srpnju, ograničiti vrijeme za donošenje odluke o raspisivanju izbora za Mostar. U tom slučaju izbori u gradu na Neretvi održali bi se zajedno s drugim jedinicama lokalne samouprave. Izbori u Mostaru nisu održani od 2008. jer je 2010. Ustavni sud osporio neke odredbe Izbornog zakona zbog neproporcionalne vrijednosti glasa iz pojedinih izbornih područja. Postojeći Statut i prijeporne dijelove zakona koji se odnose na Mostar nametnuo je 2004. tadašnji visoki međunarodni predstavnik Paddy Ahdown. Europska komisija među 14 uvjeta potrebnih da BiH dobije kandidacijski status navela je održavanje izbora u Mostaru te izmjene Izbornog zakona u skladu s presudama domaćih i stranih sudova. Ključni prijepor o Mostaru odnosio se na različitu vrijednost glasa iz pojedinih izbornih područja. Dosad su se iz svakog od 6 izbornih područja birala po trojica vijećnika za Gradsko vijeće, dok se s jedinstvene gradske liste biralo 17 vijećnika. 
Tako su se, primjerice, u izbornom području Jugoistok s oko 4000 birača birala po trojica vijećnika, jednako kao i najvećega gradskog područja Jugozapad koje broji oko 25.000 birača, što je stvaralo razliku u vrijednosti glasa.

Apelacija “Krišto”

Ustavni sud BiH, po apelaciji Borjane Krišto te 2010., donio je presudu kojom je diskriminatornim ocijenio odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiču grada Mostara. Od 2012. Mostar nema Gradskog vijeća, a, praktički, jedinu vlast u gradu predstavlja gradonačelnik Ljubo Bešlić. Sporazumom između SDA i HDZ-a konačno je napravljen iskorak da bi i ovaj grad imao izbore, a na to je najvažnije političke aktere pogurala presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu, koji je diskriminirajućim ocijenio činjenicu da Mostarci godinama nisu birali lokalnu vlast. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.