Iako se čini bezazlenim zagristi jabuku ravno iz vrećice, stručnjaci za sigurnost hrane jednoglasni su: svo voće i povrće, bez obzira na to je li kupljeno u trgovini, na tržnici ili uzgojeno u vlastitom vrtu, mora se oprati. Pravi rizik ne leži samo u vidljivoj prljavštini, već u patogenima – bakterijama, virusima i parazitima koji se mogu nalaziti na površini. Bakterije poput E. coli, salmonele i listerije najčešći su uzročnici bolesti koje se prenose hranom, a povezane su s kontaminiranim proizvodima poput zelene salate, rajčica pa čak i dinja. Simptomi mogu varirati od blagih želučanih tegoba do teških infekcija koje zahtijevaju hospitalizaciju, a posebno su ugrožena djeca, trudnice, starije osobe i osobe s oslabljenim imunitetom. Kontaminacija se može dogoditi u bilo kojoj fazi, od uzgoja putem tla i vode, do berbe, pakiranja i transporta.
Rizik su i pesticidi
Drugi značajan rizik predstavljaju pesticidi. Iako poljoprivrednicima pomažu u zaštiti usjeva, njihovi ostaci na hrani mogu biti štetni za ljudsko zdravlje. Američka neprofitna organizacija Environmental Working Group (EWG) svake godine objavljuje popis voća i povrća s najviše i najmanje pesticida, poznat kao “Dirty Dozen” i “Clean Fifteen”. Na vrhu liste najkontaminiranijih redovito se nalaze jagode, špinat, kelj, nektarine i jabuke, na kojima se i nakon pranja mogu naći tragovi više različitih pesticida. Nedavna istraživanja također su istaknula zabrinutost zbog takozvanih “vječnih kemikalija” ili PFAS pesticida, koji se teško razgrađuju u okolišu i tijelu, a pronađeni su na brojnim uzorcima voća. Iako pranje ne može u potpunosti ukloniti kemikalije koje su prodrle ispod kore, značajno smanjuje njihovu koncentraciju na površini.
Mnogi griješe misleći da voće s debelom korom koju ne jedu, poput banana, avokada ili naranči, nije potrebno prati. Međutim, prilikom rezanja ili guljenja, bakterije i pesticidi s kore lako se mogu nožem ili rukama prenijeti na jestivi dio ploda. Zbog toga je preporuka prati apsolutno sve plodove. Organski proizvodi nisu izuzetak – iako se ne tretiraju sintetičkim pesticidima, mogu biti izloženi prirodnim pesticidima ili kontaminirani patogenima iz okoliša.
Najjednostavnija i najučinkovitija metoda pranja je pod mlazom hladne, tekuće vode uz lagano trljanje rukama. Za plodove s čvršćom i grubljom korom, poput krumpira, dinje ili krastavaca, preporučuje se korištenje čiste četke za povrće. Voće se može potopiti u otopinu vode i sode bikarbone, što može pomoći u uklanjanju većeg dijela pesticida. Najbolje je prati namirnice neposredno prije konzumacije ili kuhanja, jer pranje znatno ranije može ubrzati njihovo kvarenje.
Otvori KEKS Pay
