Istraživanja ukazuju da ne možemo izbjeći plastiku, čak ni kad je u pitanju hrana - mikroplastika je pronađena u uzorcima životinjskih i biljnih proteina, voću, povrću, pa čak i soli.
Studija iz 2023. pokazala je da gruba himalajska ružičasta sol iskopana iz zemlje ima najviše mikroplastike, a slijede je crna sol i morska sol, prenosi CNN. Mikroplastika je također pronađena i u šećeru.
Čak i vrećice čaja, od kojih su mnoge izrađene od plastike, mogu otpustiti ogromne količine plastike. Istraživači sa Sveučilišta McGill u Quebecu u Kanadi otkrili su da je kuhanje jedne plastične vrećice čaja u vodu oslobodilo oko 11,6 milijardi mikroplastičnih i 3,1 milijardu nanoplastičnih čestica.
Studija Sveučilišta u Queenslandu otkrila je da za svakih 100 grama (1/2 šalice) riže ljudi pojedu tri do četiri miligrama plastike. Ne treba zaboraviti ni flaširanu vodu – jedna litra ili dvije boce vode standardne veličine sadržavale su u prosjeku 240.000 plastičnih čestica iz sedam vrsta plastike, uključujući nanoplastiku, pokazala je nedavna studija.
Opasnosti za ljudsko zdravlje
Studija iz ožujka 2024. pokazala je da ljudi s mikroplastikom ili nanoplastikom u arterijama na vratu imaju dvostruko veću vjerojatnost da će doživjeti srčani udar, moždani udar ili umrijeti iz bilo kojeg uzroka u sljedeće tri godine nego ljudi koji ih nisu imali.
Nanoplastika je vrsta onečišćenja plastikom koja predstavlja ozbiljnu prijetnju za ljudsko zdravlje, kažu stručnjaci. To je zato što sitne čestice mogu napasti pojedinačne stanice i tkiva u glavnim organima, potencijalno prekidajući stanične procese i taložeći kemikalije koje ometaju endokrini sustav.
“Kemikalije se mogu prenijeti u vašu jetru, bubrege i mozak, pa čak i proći kroz posteljicu i završiti u nerođenom djetetu”, objasnila je Sherri “Sam” Mason, direktorica održivosti u Penn State Behrendu u Erieju u Pennsylvaniji.
“Trenutno postoji nedostatak standardiziranih metoda i znanstvenog konsenzusa o potencijalnim učincima nano- i mikroplastičnih čestica na zdravlje. Stoga medijski izvještaji o tim česticama u vodi za piće ne čine ništa više od nepotrebnog plašenja potrošača”, rekao je za CNN ranije glasnogovornik Međunarodne udruge flaširane vode.
Sve vrste proteina sadržavale su mikroplastiku
U studiji objavljenoj u veljači, koja je objavljena u časopisu Environmental Research, istraživači su proučavali više od desetak uobičajeno konzumiranih izvora proteina, uključujući govedinu, pohane i druge vrste škampa, pileća prsa svinjetinu, plodove mora, tofu i nekoliko biljnih alternativa mesu, poput biljnih mrvica sličnih mljevenoj govedini i ribljih štapića biljnog podrijetla.
Pohani škampi sadržavali su dosad najviše sitne plastike, u prosjeku više od 300 komada mikroplastike po porciji. Na drugom mjestu su biljni medaljoni s manje od 100 komada po porciji, a slijede ih pileći medaljoni, riblji štapići, minimalno prerađeni White Gulf škampi, svježe ulovljeni ružičasti škampi s Key Westa i štapići na biljnoj bazi nalik ribi, prenosi CNN.
Kontaminirano voće i povrće
Najmanje kontaminirane bjelančevine bila su pileća prsa, a zatim svinjski lungić i tofu.
Studija objavljena u časopisu Environmental Science pronašla je između 52.050 i 233.000 plastičnih čestica ispod 10 mikrometara – svaki mikrometar je otprilike promjera kišne kapi – u različitom voću i povrću.
Jabuke i mrkve bile su najkontaminiranije voće i povrće, s preko 100.000 mikroplastike po gramu. Najmanje čestice pronađene su u mrkvi, dok su najveći komadi plastike pronađeni u salati, koja je ujedno i najmanje kontaminirano povrće.
Plastika je svuda oko nas
U novoj pionirskoj studiji, istraživači su otkrili da flaširana voda koja se prodaje u trgovinama može sadržavati 10 do 100 puta više komadića plastike nego što se ranije procjenjivalo. Riječ je o nanočesticama koje su toliko sitne da se ne mogu vidjeti pod mikroskopom.
Nanoplastika je toliko mala da može migrirati kroz tkiva probavnog trakta ili pluća u krvotok, distribuirajući potencijalno štetne sintetičke kemikalije po tijelu i u stanice.
Dok znanost uči više o plastici koju konzumiramo, postoje stvari koje ljudi mogu učiniti kako bi smanjili svoju izloženost:
– Pokušajte izbjegavati jesti sve što je bilo pohranjeno u plastičnoj posudi. Potražite hranu pohranjenu u staklu ili emajlu.
– Nosite odjeću od prirodnih materijala i kupujte proizvode široke potrošnje od prirodnih materijala.
– Ne zagrijavajte hranu u mikrovalnoj pećnici u plastičnoj zdjeli. Umjesto toga, zagrijavajte hranu na štednjaku ili u mikrovalnoj pećnici u staklenoj zdjeli.
– Ako možete, jedite što više svježe hrane i ograničite kupnju prerađene i ultraprerađene hrane umotane u plastiku.
