Formiranje vlasti i široka koalicija na razini Federacije sami su po sebi znak određene stabilizacije, pa i spremnosti na promjene, a unutar Vlade, koja zasjeda redovito, osjeti se nova energija, ocjena je koju je u intervjuu za Večernji list iznijela predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara govoreći o trenutačnoj političkoj situaciji u ovom entitetu, kao i važnosti stabilizacije prilika za ekonomski rast i investicije. Kada je riječ o zakonodavnom dijelu vlasti, navodi kako je u kontekstu Doma naroda stanje zadovoljavajuće, no dodaje kako će Zastupnički dom morati pronaći način kako izaći iz svojevrsne pat-pozicije.
Večernji list BiH: Provedba izbornih rezultata u Federaciji BiH bila je u određenoj mjeri opterećena pritiscima stranaka koje su u konačnici ostale bez vlasti, no stranke koje danas čine većinu intenzivno su, uz to, radile na donošenju jasne programske osnove. Danas, pola godine poslije, možemo li se osvrnuti na ukupno političko ozračje u Federaciji BiH?
- “Pritisak” je blaga riječ. Gubiti, a pogotovo vlast, nije lako, još kada je riječ o velikoj stranci poput SDA, koja nije naviknula biti u oporbi. Borbu razumijem, no Stranka demokratske akcije nije birala sredstva i to razdoblje bilo je jako mučno te se iskreno nadam neponovljivo radi napretka cjelokupne demokracije društva. Usporedno s ovom vrstom destrukcije, stranke predvođene tzv. trojkom imale su ogromnu želju za dokazivanjem i preuzimanjem odgovornosti, što smo mi iz Hrvatske demokratske zajednice čekali s nestrpljenjem, umorni od prethodnog, produljenog i politički zahtjevnog mandata obilježenog opstrukcijama i nepovjerenjem. Tako da bih rekla da je stanje trenutačno mirno, koliko to u BiH može biti, a da oporba sve više preuzima svoju ulogu. S druge strane, prošla su četiri mjeseca nove Vlade FBiH, vidi se želja ministara da se dokažu i u zajedničkom radu, ali i u svojim resorima. Osjeti se i ta nova energija jer su to većinom mlađi ljudi, pa čak i nova lica kada je politika u pitanju.
Večernji list BiH: Kakvi su odnosi s kolegama potpredsjednicima Federacije BiH? Kakva je dinamika sastanaka, u kojem smjeru idu teme koje se tiču političkog života u entitetu?
- Odnosi su korektni te se nadam da će takvi i ostati. Javnost zna kako je gospodin Lendo imao određenih zdravstvenih problema, pratili smo situaciju i drago mi je što je dobro. Naše tri uloge jasno su određene Ustavom i sve izvan toga čisti je populizam i opstrukcija. Nakon formiranja Vlade FBiH sastanci su mnogo rjeđi, no postojani u skladu s važnosti i dinamikom zajedničkih tema. Postoje određena važna pitanja koja pokušavamo zajedno riješiti i tu zaista pozdravljam spremnost kolega, kao i želju za sustavnim djelovanjem, kako unutar naših ureda tako i prema javnosti.
Večernji list BiH: Možete li se osvrnuti na dosadašnji rad Vlade Federacije? Primjetno je kako se odluke donose jednoglasno. Koliko je to važno u pogledu izgradnje dobrih međunacionalnih odnosa?
- Važno je, naravno, jer, ako dođe do potrebe za preglasavanjem, nismo postigli ništa. Koliko god se neko pitanje činilo manje važnim, ako čak i jedan ministar osjeti nerazumijevanje, bit će teško raditi. Stoga su dogovor, prethodne komunikacije i konzultacije važniji od same sjednice. Ako ima razumijevanja, glasovanje je samo formalnost. Vlada zasjeda redovito, što je dobro. Osobno sam stava, i to pokušavamo dogovoriti, da dnevni red bude poznat ranije, da je što manje žurnih i telefonskih sjednica te, općenito, što manje iznenađenja za sve. Ako Vlada zasjeda redovito, nema potrebe za dopunskim točkama ako nisu pripremljene i poznate svim ministrima. Usporedno s tim radimo i na što boljoj koordinaciji ministara iz reda HDZ-a BiH kako bi sva važna pitanja bila dogovorena i na toj “nacionalnoj” razini, pa i s nižim razinama, od čega su koordinacije s načelnicima i premijerima županija od presudnog značaja.
Moram spomenuti i energiju premijera Nikšića koji je također dosad bio iznimno kooperativan, a čije će iskustvo, nadam se, imati strpljenja prema novim ministrima. Sve to doprinijet će izgradnji međusobnog povjerenja.
Večernji list BiH: Kakav je rad zakonodavne vlasti te u kojoj su mjeri čvrste većine u oba doma Parlamenta važan segment bržeg i učinkovitijeg usvajanja zakonskih rješenja i drugih odluka?
- Bez većine u Parlamentu nemamo ništa i sve već rečeno je uzalud. Zasad je stanje zadovoljavajuće, pogotovo kada je u pitanju Dom naroda kojim rukovodi gospodin Martinović, čije se iskustvo nerijetko pokaže od iznimne važnosti u nesigurnim situacijama. Zastupnički dom morat će pronaći način kako izići iz svojevrsne pat-pozicije u koju smo pomalo nespremno ušli kako bi se neki važni procesi glede imenovanja završili. Oporba je ovdje odigrala svoju ulogu i na nama je ne dopustiti slične scenarije, pogotovo kada govorimo iz perspektive hrvatskoga naroda koji, kao najmalobrojniji, mora uvijek biti tri koraka ispred. No sve je to dio političke svakodnevice, važno je da se zakoni usvajaju, da ima spremnosti na svim stranama kada su u pitanju teme od važnosti za sve.
Večernji list BiH: Što će zapravo biti ključni potezi izvršne i zakonodavne vlasti kada je riječ o stabilizaciji političkih, ali i međunacionalnih odnosa, kao i poboljšanju ekonomske situacije?
- Smatram da su samo formiranje vlasti i ova široka koalicija na razini Federacije sami po sebi znak određene stabilizacije, pa i spremnosti na promjene. Nadležnosti državne razine ne treba dirati, nego se posvetiti našem dijelu posla kada su u pitanju zakoni koji se očekuju od Federacije, ali, prije svega, ekonomske mjere koje za sobom vuku sve druge pomake, odnosno ambijent u kojem će stanovnici Federacije bolje živjeti. Politička nesigurnost, nestabilni odnosi odbijaju investitore, ali i potiču naše ljude na odlazak. Stoga je sva energija koju ulažemo u gradnju odnosa začarani krug koji sažima sva druga pitanja.
Set ekonomskih zakona već je najavljen, uključujući i onaj o minimalnoj plaći. Sve se više govori o turizmu, o “zelenoj energiji”, a svjedoci smo i problema u poljoprivredi. Na stol mora doći i tema nedostatka radne snage, što već postaje alarmantno unatoč visokoj nezaposlenosti. Dakle, negdje griješimo i krajnje je vrijeme da preispitamo i obrazovni sustav. Iako, prema određenim podacima, i studenti sve više biraju neke nove smjerove, svjesni potreba tržišta rada.
Brinuti moramo i o fiskalnoj i financijskoj stabilnosti nižih razina vlasti, završavati kapitalne projekte zajedničkim snagama i strateški birati nove, a posebno one zdravstvene. No ako idemo redom, nadam se kako će zaživjeti ograničavanje marži na osnovne životne namirnice jer tisuće obitelji u potrebi trebaju pomoć kako bi preživjele ovu krizu.
Večernji list BiH: Ovoga tjedna Sud BiH donio je prvostupanjsku presudu za zločin nad Hrvatima u Križančevu Selu. Kakvo je vaše mišljenje o dosadašnjem tijeku ovoga procesa?
- Prvostupanjska presuda za Križančevo Selo za sada ne obećava pravdu za žrtve, kao ni konačni smiraj njihovim obiteljima. Mnogo se nade polagalo, kao i u svaki proces za zločine nad Hrvatima, da bi se konačno moglo pokrenuti u smjeru da se počne s kažnjavanjem, osobito nalogodavaca. Koliko god se trudili dati priliku “pravnoj državi” i ne komentirati presude, nemoguće je ostati ravnodušan na očite nonsense koji vrijeđaju zdrav razum, a kamoli bol i dostojanstvo žrtve.
Večernji list BiH: Govorimo, dakle, samo o izvršiteljima, a što je s nalogodavcima?
- Netko je morao narediti sve te zločine ili barem odgovarati i po zapovjednoj, političkoj te svim drugim odgovornostima po kojima desetljećima to isto pravosuđe procesuira hrvatske branitelje, zapovjednike, političare... Ovoj zemlji potrebna je osuda svih zločina, a ratnih posebno. Pokušavamo i trebamo krenuti dalje, gledati prema budućnosti, no svemu tome mora prethoditi pravda. Sa strepnjom čekamo drugostupanjski proces za ovaj, jedan od najmasovnijih zločina nad Hrvatima u Domovinskim ratu, kao i brojne druge. •
