Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru koncipiran je tako da svake godine ima zemlju partnera. U proteklu 21 godinu bile su to zemlje regije, zatim Turska, Italija, Mađarska, Slovačka i brojne druge, a ove godine na 22. sajmu po redu partner je NR Kina. Zanimljivo je da je Kina i prije 15 godina bila sajamski partner, ali to su, kako znamo, bila neka druga vremena, kada ni mostarski Sajam, a ni Kina nisu bili na razini na kojoj su danas. A ne treba posebno naglašavati što znači za partnera imati Kinu - najmnogoljudniju zemlju na svijetu i drugo po veličini gospodarstvo, čiji je tehnološki, ali i uopće gospodarski napredak, toliko progresivan da nas ne bi iznenadilo da uskoro preuzme primat među najrazvijenijim zemljama svijeta.
I takva nam jedna zemlja dolazi u Mostar. Da tu nama, na mostarski Sajam, predstavi svoja tehnološka dostignuća, umjetnu inteligenciju, ali i bogatu kulturu. Hoćemo li znati to prepoznati, iskoristiti i izvući neku korist od toga, na nama je. Kina će se na mostarskom Sajmu predstaviti na više od 2000 četvornih metara izložbenog prostora i sa svojim najvećim tehnološkim divovima poput Huaweija, Greea, ZTE-a, China Railwaya i mnogih drugih, koji po cijelom svijetu zapošljavaju više milijuna ljudi. Predstavit će Kinezi i svoju bogatu kulturu, ali i turizam, što je velika prilika i za naše turističke djelatnike jer od ove godine ukinut je vizni režim između Kine i BiH pa u turizmu leži naša velika prilika, kao i u poljoprivredi, što su počeli koristiti naši vinari.
Koliki značaj Kina pridaje nastupu na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru govori i podatak da će tu održati gospodarski forum na kojem će sudjelovati zemlje središnje i istočne Europe i da je upravo Vlada NR Kine na summitu “Pojas - put” u Sofiji prošle godine donijela, po njima, važnu odluku da se prihvati kinesko partnerstvo na mostarskom Sajmu.
Kina je jedno od najvećih i najbrže rastućih svjetskih gospodarstava, a BiH prema tom tržištu ostvaruje nisku razinu robnog izvoza. BiH uvozi iz Kine robu u vrijednosti 1 milijarde i 190 milijuna, a izvozi oko 40 milijuna američkih dolara tako da imamo jako velik suficit u vanjsko-trgovinskoj razmjeni. BiH najviše uvozi iz Kine računalnu opremu, dijelove tkanina, plastike, valjane proizvode od čelika, igračke, dijelove i pribor za motorna vozila, TV prijamnike, monitore i rasvjetna tijela. S druge strane, BiH izvozi nešto papira, kartona, namještaja i njegovih dijelova, građevnog kamena, nešto malo vrhunskog vina i proizvoda od drveta.
“Veliki prostor za suradnju imamo u turizmu. Na mostarskom Sajmu, 11. travnja na štandu federalne Komore predstavit će se zajednički turistički proizvod Srbije, Crne Gore i BiH. To je turistički projekt s novim turističkim rutama u Srbiji, Crnoj Gori i BiH i taj projekt radimo zajedno s komorama Republike Srpske i Vanjskotrgovinskom komorom BiH te komorama iz Srbije i Crne Gore, odnosno njihovim odjelima za turizam i s turističkim turoperatorima. Osim turizma, velike su prilike za suradnju u oblasti građevinarstva, poglavito niskogradnje. Tu su i metalski i energetski sektor iz kojih možemo štošta ponuditi kineskom tržištu, naravno uz eterična ulja, vode i prehrambene mliječne proizvode”, smatra Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH.
Kina je u BiH prisutna kroz projekte Blok 7 TE Tuzla, TE Stanari, a u susjednoj Hrvatskoj angažirana je na izgradnji Pelješkog mosta. “Trenutačno, Huawei se aktivno priprema za sudjelovanje u izgradnji 4G mreže i ‘pametnog grada’, kao i ‘sigurnog grada’, koji će ponuditi BiH više od 300 radnih mjesta, te pokreće program stažiranja “Sjeme za budućnost” namijenjen studentima u BiH, što će uvelike doprinijeti razvoju telekomunikacijske industrije, ekonomije i društva BiH – rekao je u veleposlanik NR Kine u BiH Ji Ping.
Kina je drugi po veličini vanjskotrgovinski partner EU-a te drugo izvozno tržište EU-a, poslije SAD-a. Stoga je cilj ovoga nastupa na mostarskom Sajmu, približiti Kinu i kinesku ekonomiju potencijalnim izvoznicima i dati neke osnovne informacije bitne za poslovanje u toj zemlji.
Kina je drugo po veličini svjetsko gospodarstvo i stoga znatno utječe na svjetska robna i gospodarska kretanja, a kao veliki uvoznik sirovina bitno utječe i na razinu globalnih cijena. Od 2010. Kina je najveći svjetski izvoznik, a od 2013. godine ostvaruje i najveću vrijednost ukupne robne razmjene.
Kao glavni pokretač i stabilizator svjetskog gospodarstva, Kina će se zalagati za novi obrazac sveobuhvatnog otvaranja radi potrage za međusobnom dobrobiti s ostatkom svijeta. Kina će povećati uvoz i smanjiti uvozne tarife na neke proizvode radi promicanja uravnotežene trgovine.
Pilot-zone slobodne trgovine bit će proširene. Izravnim inozemnim investicijama bit će pruženi učinkovito vodstvo i podrška. Kineski čelnici ponovili su kako zemlja neće zatvoriti vrata svijetu i ta vrata samo će postati otvorenija. Prema podacima Svjetske banke, rast kineskog gospodarstva u 2016. godini činio je trećinu svjetskog rasta, što je najveći doprinos jedne zemlje svjetskom gospodarstvenom rastu.•
