Posve slučajno, u Studencima kraj Ljubuškog došli smo do vrijednog saznanja vezanog uz prasu, poznatu pod nazivom studenačka prasa. Sa suhim mesom omiljeno je jelo ne samo juga Hercegovine nego sve do Tomislavgrada, Jablanice i Konjica. Uzgaja se prasa (sinonim je poriluk), i drugdje u okružju. Međutim, studenačka prasa je posebnost. Ima vitku stabljiku na koju se nastavlja bogati zeleni dio. Na prvi pogled nalikuje grabljnskom češnjaku poznatom pod imenom saransak. Sugovornik o temi prase bio je susretljivi Ante Mihaljević iz Studenaca.

“Studenačka prasa dugogodišnja je tradicija jer prase nema nitko kao što imaju Studenčani. Kad se osjemeni, od nje se hvata sjeme, sije se i sadi i tako iz godine u godinu, tko zna koliko dugo. Pokušavali su i drugi uzeti sjeme, ali nije to to, ne može.

U čemu je stvar, u zemlji ili vodi?

- I u zemlji i u vodi, svemu. Pretežito je to pržinasta zemlja, a voda tijekom zime teče kroz nju kad počnu slana i mraz padati, tako da se ne može zamrznuti, pa može uspijevati samo u Studencima, gdje je obilje vode.

Kućom ste se “preselili” dalje od tri izvora Studenčice, ali ste, koliko se razumijemo u pedologiju, našli zemlju koja je slična onoj u polju?

- Slična je, ali ovdje može uspjeti samo u rano proljeće i kasnu jesen, kad ne bude slane i mraza, tijekom zime je stanje mirovanja. Sadim ja i dolje u polju, ali manju površinu.

Na veletržnici u Tasovčićima studenačka prasa barem je marku skuplja od ostale, ima li problema s prodajom?

- Ove godine vjerojatno je suša učinila svoje pa nema teškoća prodati, cijena je oko četiri marke. Prodaja je većinom po narudžbi. Treba poraniti ujutro rano na veletržnicu, pazar počinje u 4.30, pola sata i sve gotovo. Kad je sezona, nije lako noću ustajati, a danju čupati i čistiti, ali je zarada dobra. Od prase sam kuću napravio, plaća je išla za kućanske potrebe, a prasa za gradnju - kaže Ante, što potvrđuje supruga Đeni, dok kći Katarina, apsolventica zdravstvenih studija u Mostaru, razgovor prati s osmijehom.

- S prodajom sad je trenutačno tako, cijena nije loša, ali sve ovisi kakva će biti ekonomska situacija i troškovi proizvodnje… Rastu troškovi, prije rata prasi nikakva zaštita nije trebala. Posadi; kad dođe vrijeme, čupaj i prodaji, sad trebaš paziti na bolesti. Klima se promijenila, moraš je zaštićivati. Takvo vrijeme došlo, borba na svakom polju.

Jesu li prasi smetali toplinski udari?

- Vrućina je bila, ali morao si jednostavno održavati, vodom je natapati svaki dan. Muke ima, morao si je održavati svaki dan na vodi.

Vi ste uz put na Kravicu, staju li prolaznici da vide, eventualno kupe?

- Mnogo njih stane i pita što je, misle da je luk. Ali nije luk, nego studenačka prasa. Zbunjuje ih i sam izgled prase. Misle, evo luka, kad tamo prasa.

Studenačka prasa je, dakle, unikat Hercegovine, za njezinu proizvodnju ne trebaju uvozna sjemena. Šteta što Hercegovina nema svoju banku sjemena autohtonih vrsta. Na isti način uzgaja se i saransak (češnjak) iz naselja Grab, a sigurno je da postoje i još neke kulture koje bi na isti način trebalo zaštititi, a ne uvoziti samo sjemena iz Nizozemske, koja na tom biznisu godišnje zaradi 2,7 milijardi dolara.

Rastu mirovine: Doznajte tko može računati na veću isplatu