Klimatske promjene sve ozbiljnije ugrožavaju usjeve kakaa, a čokolada se danas sve češće opisuje kao svojevrsni "klimatski barometar".
Oko 60 posto svjetskog kakaa dolazi iz zapadne Afrike, ponajprije iz Obale Bjelokosti i Gane, zemalja s toplom i vlažnom klimom, u kojima se razdoblja obilnih oborina izmjenjuju s kratkim sušama. Međutim, posljednje dvije godine donijele su dramatičan pad proizvodnje, i do 40 posto.
Posljedice su već vidljive. Cijene čokolade dosegnule su najvišu razinu još od 1970-ih, a stručnjaci upozoravaju kako bi se svijet do 2050. godine mogao suočiti s ozbiljnim nestašicama kakaa.
Klimatske promjene
Iako su se kao uzroci problema spominjali ilegalno rudarenje zlata, starost stabala ili krijumčarenje, istraživanja pokazuju kako je ključni uzrok ekstremno i nepredvidivo vrijeme.
Za svaki stupanj Celzija porasta temperature atmosfera može zadržati oko sedam posto više vlage, što dovodi do snažnijih pljuskova. To uzrokuje zadržavanje vode u tlu, eroziju i širenje gljivičnih bolesti koje uništavaju usjeve kakaa.
Rješenje s Mediterana
Znanstvenici su alternativu pronašli u rogaču. Ova biljka, iz mediteranskih krajeva, poznata je po iznimnoj otpornosti na sušu i visoke temperature, uz minimalne potrebe za vodom. Nakon prženja, rogač oslobađa aromu sličnu kakau, ali mu okus nije u potpunosti identičan. Kako bi to promijenili, istraživači su razvili dvije tehnike temeljene na uporabi enzima, koje pojačavaju gorčinu i prirodnu slatkoću biljke.
Za razliku od agresivnih kemijskih metoda, ovaj je pristup jednostavan, ekološki prihvatljiv i zahtijeva minimalnu obradu.
Znanstvenici vjeruju kako bi unaprijeđeni okus rogača mogao potaknuti proizvođače koristiti ga u proizvodima koji se tradicionalno rade od kakaa, poput čokoladnih ploča, kakao-praha i napitaka.
Ako bi se ova praksa primijenila u većem opsegu, ovisnost industrije o kakau mogla bi se znatno smanjiti, čime bi se lanci opskrbe učinili otpornijima na klimatske promjene i bolesti usjeva, piše Bljesak.info..
Hercegovina i rogač
Rogač (Ceratonia siliqua) je mediteranska zimzelena biljka, cijenjena kao hrana i lijek, koja raste i u toplijim i kraškim područjima Hercegovine. Tradicionalno se sadi kao važna dopunska kultura poput šipka ili lovora. Mahune se koriste za brašno, sirup, likere, te kao zdrava zamjena za kakao.
Otvori KEKS Pay
