Istraživačice Kimberly Doughty i Bridget Hussain sa Škole za sestrinstvo i zdravstvene studije tog sveučilišta ispitale su koliko majke male djece poznaju američke nacionalne preporuke o prehrani dojenčadi. Postavile su im četiri pitanja: kada početi s uvođenjem čvrste hrane, treba li dojenčadi koja se doji davati vitamin D, je li dodavanje dječjih žitarica u bočicu korisno ili rizično te kada u prehranu uvesti namirnice koje mogu izazvati alergiju.
Na prvo pitanje točno je odgovorila tek otprilike polovica ispitanica. One su znale da beba treba početi jesti čvrstu hranu oko šestog mjeseca života, piše Klix.
Istraživačice su posebno usporedile majke koje sudjeluju u programu WIC, američkom programu pomoći u prehrani za majke i malu djecu, s onima koje u njemu ne sudjeluju. Majke uključene u program ostvarile su slabije ukupne rezultate. Rjeđe su znale da se ne preporučuje dodavanje žitarica u bočicu, kakve posljedice može imati prebrzo dobivanje na težini kod dojenčadi te kada u prehranu treba uvesti namirnice koje mogu izazvati alergiju.
Autorice ističu da to ne znači da program ne funkcionira jer su ranija istraživanja povezala sudjelovanje u programu WIC s kvalitetnijom prehranom obitelji.
„Još uvijek postoji značajan jaz između nacionalnih prehrambenih preporuka i onoga u što mnoge obitelji vjeruju ili kako postupaju”, rekla je Bridget Hussain.
Kako je navela, prve dvije godine života ključne su za stvaranje prehrambenih navika i zdrav razvoj djeteta.
„Ovi rezultati pokazuju da postoji mogućnost da se obiteljima na bolji način prenesu preporuke utemeljene na znanstvenim dokazima”, dodala je.