Početkom sljedećeg tjedna počet će klimatološka jesen. Meteorolozi ne znaju hoće li biti blaga, topla ili hladna, ali gotovo svi politički analitičari sigurni su u to da BiH predstoji posebno vruća politička jesen. Bit će to nastavak ljetnog političkog usijanja. Rekli smo da je Milorad Dodik tvrd orah, voćka čudnovata; prkosi Središnjem izbornom povjerenstvu koje mu je nakon pravomoćnosti presude oduzelo mandat predsjednika RS-a. Ignorirajući SIP BiH, odlučio je Narodnoj skupštini RS-a predložiti novog mandatara za novi sastav Vlade Republike Srpske, naglašavajući da kao predsjednik RS-a ima takvu ovlast po Ustavu RS-a jer je prihvaćena ostavka prethodnog premijera Viškovića. Predložio je Savu Minića, ministra u entitetskoj Vladi za poljoprivredu i vodoprivredu. Dodik je predložio vladu nacionalnog jedinstva, ali oporba u RS-u ne želi prihvatiti takav prijedlog. Izjavio je da kao predsjednik entiteta od nove Vlade traži veliki rast BDP-a, investicija, plaća i mirovina, dodajući da narod, a ne stranci, mora birati svoje lidere. Posebno je naglasio da se u RS-u trebaju smanjiti sve operacije vezane uz bilo kakav europski put!
Referendum u RS-u na kojem će se građani pitati o odlukama visokog predstavnika i Suda BiH bit će održan 25. listopada. Jedni analitičari smatraju da je riječ o reakciji ranjenog lava, drugi tvrde da Dodik nema dovoljno snage oduprijeti se snažnoj volji političkih središta moći, koji su se odlučili eliminirati Dodika iz političkog života, treći da se iza bosanskih i hercegovačkih brda nešto važno valja. Dodik još vjeruje u to da bi ga politički mogao spasiti prijatelj Putin posredstvom Donalda Trumpa u političkoj trampi ruskog i američkog predsjednika. Ponudio je i “izlaznu strategiju” - ako bi izbore u RS-u provelo Republičko izborno povjerenstvo, on bi se povukao s mjesta predsjednika te da se ne bi ponovno kandidirao deset godina. SIP BiH dužan je raspisati izbore za novog predsjednika RS-a, ali tko ih i kako može provesti.
Što se sve može i ne može očekivati u budućem razdoblju? Po nekim političkim analitičarima, moguća je i “ciprizacija” BiH, a po brojnim ozbiljnim političkim autoritetima i analitičarima, BiH valja urediti kao višenacionalnu federaciju, kao što su Švicarska, Belgija, Kanada… Političke bitke u BiH nastavljaju se. Krojenjem BiH po mjeri Sarajeva prijeti joj - pucanje po šavovima! U tom slučaju Hrvati bi je opet morali krpati.
Zbivanja u RS-u usložnjavaju funkcioniranje triju razina vlasti na državnoj razini. Pri tom im na svoj način “pomažu” procesi unutar bošnjačkih političkih struktura. Predrag Kožul, predsjedatelj Kluba zastupnika HDZ-a BiH - HNS-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, u razgovoru za Večernjak kazao je kako način ponašanja i djelovanja hrvatskih političkih predstavnika zapravo drži institucije BiH na svojevrsnoj infuziji i održava ih u kakvoj-takvoj atmosferi i energiji.
Sto puta smo napisali to da su bh. Hrvati armatura, vezivno tkivo BiH, što se vidi i s vrha Alpa i Urala, s Aljaske, Bospora i Himalaja - i s Marsa također. No, često to nisu vidjeli ili su previdjeli strani diplomati na dužnostima u Sarajevu. Nije valjda zbog sarajevskog smoga. Neki analitičari slažu se oko toga da su, možda i nesvjesno, podržavali projekt država-nacija. Nedavno smo pisali o tome da su neki politički autoriteti u SAD-u bili jasni kad je projekt država-nacija u pitanju; rekli su da je projekt država-nacija, zapravo bošnjačka unitarna BiH, neprihvatljiv u državi triju konstitutivnih naroda i da ruši temelj Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Razumni ljudi vide da su bh. Hrvati zaglavni kamen BiH. No, unitaristima u Sarajevu taj je kamen uvijek kost u grlu. Državi Hrvatskoj je cjelovitost funkcionalne BiH od važnog političkog i strateškog značaja, naravno, uz stvarnu jednakopravnost Hrvata. Stoga je Vladi RH na čelu s Andrejem Plenkovićem jako stalo do toga da se usvoji Izborni zakon koji će Hrvatima u BiH jamčiti stvarnu jednakopravnost; a posebno joj je stalo do toga da se ubrza približavanje Bosne i Hercegovine euroatlantskim asocijacijama.
Kako će se dalje ponašati stranke u RS-u i one sa sjedištem u Sarajevu jer je sljedeća godina - izborna? Populizmi raznih boja i fela već su na djelu, očekuje se prekomjerno medijsko granatiranje između suprotstavljenih političkih opcija. Hrvatska strana nastojat će ustrajati na donošenju Izbornog zakona po kojem nakon Komšića ne bi bio neki drugi Komšić hrvatskog prezimena i na europskom putu BiH. Treba svima biti jasno da bi bosanskohercegovački trokut bez jedne stranice, one hrvatske, naravno, postao - tupi kut! Dragan Čović je u intervjuu za Večernji list kazao da je opasno i ironično oduzimati prava Hrvatima bez kojih ne bi bilo današnje BiH. Postavljamo pitanje: zašto se toliko njih u političkom Sarajevu ponaša kao onaj slijepac koji je progledao i odmah odbacio - štap! Koji mu je najviše pomagao. Daytonsku formulu 3 - 2 -1 (tri naroda, dva entiteta, jedna država) “čitaju” ovako: od tri člana Predsjedništva, dva biraju Bošnjaci, a jednoga Srbi! Oni koji ustrajavaju na projektu država-nacija, bošnjačke države u lažnom građanskom odijelu, htjeli bi da se Hrvati u BiH ponašaju kao Mujina Fata. Pitali su Muju kako se on nikada ne svađa s Fatom, a on im objasni:
- Ja svađu ne započinjem, a ona ne sm’je!
Otvori KEKS Pay
