Zbog reorganizacije i preustroja pravosudnog sustava u BiH početkom 2004., Općinski sud Čitluk, Zemljišno-knjižni ured i Sud za prekršaje iz Čitluka bezrazložno su premješteni u Mostar, unatoč protivljenju vijećnika tadašnjeg saziva OV koji su ukazivali na negativne posljedice te odluke. Tadašnji i svi kasnije izabrani općinski čelnici i vijećnici OV Čitluk u više su navrata ukazivali na štetnost prestanka rada Općinskog suda Čitluk i preseljenja Zemljišno-knjižnog ureda iz Čitluka u Mostar. Konačno je u rujnu 2010. djelomično udovoljeno upornim zahtjevima zakonodavne i izvršne vlasti Čitluka pa je gruntovnica iz Mostara vraćena u Čitluk u prostorije u kojima je i prije bila. Iako su bili zadovoljni povratkom gruntovnice, općinske vlasti Čitluka, kao i svi Brotnjaci, i dalje su uporno inzistirali da se iz Mostara vrate i Općinski sud i Sud za prekršaje, koji im zbog udaljenosti godinama stvaraju probleme i nepotrebne visoke troškove. Općina Čitluk je u više navrata od Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća FBiH, te federalnog i županijskog Ministarstva pravosuđa energično zahtijevala njihovo vraćanje u Čitluk, što je, uz njihovu potporu, federalni Parlament još 2010. odobrio. Od tada se u Čitluku dugo vremena potrošilo tražeći odgovarajući prostor za povrat Suda i uspostavu njegova rada te je na kraju dogovoreno da će to biti zgrada u kojoj je Sud i ranije bio. HNŽ je iz svog proračuna osigurao 450.000 KM potrebnih za rekonstrukciju i proširenje te zgrade, a Općina Čitluk se obvezala opremiti prostorije za potrebe Suda. Sredinom 2015. s tvrtkom GTR d.o.o. iz Mostara potpisan je ugovor o rekonstrukciji, proširenju i uređenju zgrade u koju bi se konačno trebao vratiti Općinski sud Čitluk. Zgrada Suda završena i svečano otvorena krajem rujna 2016. Iako je Općinski sud u Čitluku trebao ponovno početi raditi početkom prosinca 2016., to se, nažalost, zbog zavrzlama oko imenovanja sudaca u Općinski sud Čitluk, još nije dogodilo i neizvjesno je kada će to biti. Naime, sve se zakompliciralo začuđujućom, nepromišljenom, nezakonitom i neustavnom, odnosno neodrživom, odlukom Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH o izboru četiriju sutkinja Općinskog suda, od kojih su dvije bošnjačke, jedna srpske i jedna hrvatske nacionalnosti. Budući da u općini Čitluk živi oko 98 posto Hrvata, na tu nepravednu odluku VSTV-a energično je reagirao čitlučki načelnik Marin Radišić te brojni hrvatski dužnosnici svih razina vlasti, a svoje nezadovoljstvo tom čudnom odlukom otvoreno su izrazili i vijećnici Općinskog vijeća Čitluk koji su zatražili da se preispita i promijeni. Doista je nevjerojatna ta odluka VSTV BiH o imenovanju sudaca, a još je nevjerojatnije obrazlaganje da su se pri donošenju te odluke vodili kriterijem o nacionalnom sastavu pučanstva u HNŽ. Bilo bi to sasvim u redu da su se birali suci u Županijski sud, ali je ovako posve dvojbeno jesu li to učinili slučajno, što je malo vjerojatno, ili smišljeno i po nečijem diktatu. Pa zar je moguće da su članovi te visoke pravosudne institucije previdjeli članak 11.a amandmana 52. Ustava FBiH, članak 82. Ustava HNŽ-a i članak 43. stavak 2. Zakona o VSTV-u BiH, kojima je propisano da sastav suda treba odražavati nacionalnu strukturu pučanstva u općini i da treba imati za cilj i postizanje jednakosti spolova. Stoga pučani cijelog Brotnja opravdano sumnjaju u iskrenost i dobre namjere i jedinstveno zahtijevaju da se odluka promijeni. 

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura