Tri nacionalne politike u BiH imaju vrlo malo zajedničkih stavova o unutarnjim, ali i vanjskopolitičkim pitanjima, zbog čega je BiH u permanentnoj političkoj i institucionalnoj krizi, a sve se itekako odražava i na njezin ekonomski razvoj, piše Večernji list BiH.
Slažu se, a ne slažu
Jedna od rijetkih tema, gdje barem načelno postoji suglasnost svih vodećih nacionalnih politika pa i oporbenih stranaka unutar svakog od triju naroda, je europski put BiH, odnosno članstvo u Europskoj uniji. Tu i istraživanja javnog mnijenja pokazuju visoku razinu potpore među pripadnicima svih triju konstitutivnih naroda. Nažalost, oko većine ostalih bitnih pitanja postoje značajne, a moglo bi se reći, i nepremostive razlike u interesima, željama i nastojanjima naroda i njihovih političkih predstavnika. Ključni unutarnji sukob je pitanje ustroja zemlje jer njezina sadašnja organizacija ne odgovara ni jednom narodu, ali bi promjene željeli ostvariti u suprotnim pravcima. Srbi bi se vratili na daytonske “početne postavke”, Bošnjaci teže građanskoj, odnosno centraliziranoj državi, dok Hrvati zagovaraju federalizaciju. U svezi s ovim je i višegodišnji sukob o reformi izbornog zakonodavstva. Bošnjaci žele zadržati dosadašnji sustav koji im je omogućio brojčanu dominaciju, Srbi su prilično nezainteresirani za cijeli problem, dok Hrvati inzistiraju na rješenjima koja će jamčiti legitimno nacionalno predstavljanje u institucijama vlasti na svim razinama. I na ključnim pitanjima za ekonomski razvoj, poput energetske opskrbe ili izgradnje prometne infrastrukture, nacionalne politike u BiH gledaju različito. Srbi otvoreno zagovaraju jačanje energetskih veza sa Srbijom i dalje s Rusijom, što se najbolje vidi na primjeru izgradnje plinovoda, dok u FBiH i Hrvati i Bošnjaci podupiru izgradnju alternativnih izvora opskrbe ovim važnim energentom preko Hrvatske. Različiti su entitetski pa i nacionalni prioriteti i kada je u pitanju izgradnja cestovne i željezničke infrastrukture jer je za FBiH ključni projekt koridor Vc, a za Srbe, odnosno Republiku Srpsku, povezivanje autocestom od krajnjeg zapada tog entiteta do granice sa Srbijom. Suglasja nema ni kada je u pitanju politika prema susjednim zemljama. Formalno se sve nacionalne politike u BiH zalažu za jačanje odnosa sa susjednim zemljama. Međutim, na pitanjima razgraničenja ili izgradnje Pelješkog mosta vide se značajne razlike. Bošnjačka politika otvoreno zaoštrava odnos oko svih tih pitanja, skrivajući se iza navodnih interesa države BiH.
Zajednički interesi
S druge strane, hrvatska i srpska politika u BiH nastoje relativizirati probleme, u prvi plan stavljajući zajednički interes BiH sa susjedima i dobre odnose u regiji kao jedan od preduvjeta za stabilnost i europsku budućnost jugoistoka Europe. Činjenica je i da Hrvati s Hrvatskom, a Srbi sa Srbijom, žele i jače nacionalne pa i institucionalne veze. Članstvo u NATO savezu je još jedno strateško pitanje oko kojeg nema suglasja. Hrvati i Bošnjaci žele BiH u okviru ovog saveza, dok se Srbi otvoreno tomu protive, zagovarajući, poput Srbije, vojnu neutralnost. •
