“Kad bogati međusobno ratuju, siromašni su ti koji umiru”, misao je Jean-Paula Sartrea, koja ni desetljećima poslije ne gubi na aktualnosti. Ratovi se mijenjaju, tehnologija napreduje, ali jedan element ostaje isti – profit. U svakom većem oružanom sukobu postoji industrija koja ne bilježi gubitke, nego rast. Namjenska industrija jedna je od rijetkih grana gospodarstva koje u kriznim vremenima pronalaze nova tržišta i šire proizvodnju. Netko je davno primijetio kako je rat proces u kojem se starim oružjem ubijaju ljudi, a novim zarađuje novac. Koliko god ta misao zvučala brutalno, teško ju je osporiti. Međutim, kad su neke zemlje u pitanju, ima iznimki, premda je i pticama na grani jasno da se izvozi za više novca nego ikad.
Ozbiljan izvoznik
BiH u tom kontekstu nije iznimka. Naprotiv, posljednjih godina sve je vidljivije da se domaća namjenska industrija pozicionira kao ozbiljan izvoznik na europsko tržište, ponajprije zahvaljujući povećanoj potražnji prouzročenoj ratom u Ukrajini, najvećim konvencionalnim sukobom u Europi u 21. stoljeću. Procjene pokazuju kako je izvoz proizvoda namjenske industrije iz BiH u protekloj godini dosegnuo iznos od oko pola milijarde konvertibilnih maraka. Time država koja je nekoć bila prepoznatljiva po izvozu voća, povrća i poljoprivrednih proizvoda sve češće biva identificirana upravo po oružju i vojnoj opremi. Mediji su već upozoravali da je rat u Ukrajini domaćim kompanijama otvorio vrata europskog tržišta, kako za proizvode s bivše jugoslavenske tako i s NATO-ove proizvodne linije. Ipak, unatoč rastu izvoza, stvarna slika poslovanja još uvijek nije u potpunosti jasna. Tijekom 2025. godine u većini kompanija provedena je djelomična ili potpuna konsolidacija poslovanja, primarno usmjerena na očuvanje likvidnosti. Pravi uvid u stanje sektora očekuje se tek nakon najavljene revizije poslovanja, o čemu je govorio i ministar industrije, rudarstva i energetike Vedran Lakić, prenosi Klix. Do tada se rezultati mogu promatrati kroz izvoznu statistiku. Tako je u 2025. godini među deset najvećih izvoznika iz BiH samo jedna kompanija iz namjenske industrije – konjički Igman d. d. A novotravnička tvrtka BNT Novi Travnik ostvarila je prihod od 41 milijun KM te ušla u 2026. godinu s dobiti od oko četiri milijuna KM. Ipak, taj primjer istodobno ilustrira i problem niske profitabilnosti u odnosu na snažan izvozni potencijal sektora. Jedan od ključnih izazova ostaje visoka ovisnost o uvozu. Procjenjuje se da se čak dvije trećine sirovina i poluproizvoda potrebnih za proizvodnju u BiH nabavlja iz inozemstva. Posebnu pozornost izazvala je pojava kompanije Regulus, stranog investitora zainteresiranog za otkup kvalificiranih vlasničkih udjela. No, problemi u poslovanju Regulusa s Ukrajinom, kao i složen odnos s Vladom Federacije BiH, buduću suradnju čine neizvjesnom. Istodobno je najavljeno ulaganje od 25 milijuna KM u Pretis d. d., što bi moglo značajno modernizirati proizvodne procese.
Američke carine
Ulazak u 2026. godinu donosi niz globalnih, regionalnih i unutarnjih izazova. Među globalnima posebno se ističu američke carinske tarife koje prisiljavaju bh. kompanije na traženje novih tržišta. Uz to, nabava sirovina mogla bi postati i politički i financijski sve zahtjevnija, zbog čega se sve više govori o obnovi domaćih barutana, željezara i sličnih postrojenja. Na domaćem planu najave izgradnje novih pogona i razvoja novih proizvoda mogu se promatrati kao potencijalni zaokret, ali ključno pitanje ostaje koliko su ti projekti utemeljeni na Strategiji razvoja namjenske industrije 2024. – 2035...
Otvori KEKS Pay
