Najveći uspjeh Daytonskog sporazuma je što je zaustavio rat i uspostavio mir - kazao je u intervjuu za Fenu Mate Granić, prisjećajući se pregovora u američkom gradu Daytonu prije tri desetljeća te govoreći o situaciji u BiH 30 godina nakon završetka rata. Kao zamjenik šefa hrvatskog pregovaračkog izaslanstva i bliski suradnik Franje Tuđmana, Granić je bio ključna figura u pripremi sporazuma i ostao svjedok događaja koji su oblikovali političku budućnost Bosne i Hercegovine.
Granić je naglasio da je rat u BiH bio posljedica velikosrpske agresije na BiH, kao i u Hrvatskoj. Prekretnica je, kako je naveo, bio Washingtonski sporazum, kojim je sukob Hrvata i Bošnjaka okončan u samo 24 sata.
- Preliminarni sporazum potpisan je 1. ožujka 1994. godine, a konačni 18. ožujka iste godine, čime je stvorena Federacija BiH sa županijskim uređenjem. BiH je tada definirana kao država triju konstitutivnih naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata, a svi građani trebali su imati ista ljudska i građanska prava - podsjetio je Granić. U listopadu 1995. međunarodna skupina je predložila da BiH bude teritorijalno integrirana država sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, što su podržale sve velike sile (Sjedinjene Države, Ruska Federacija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija). Granić kaže da je nakon tragedije u Srebrenici i najvećeg zločina nakon Drugog svjetskog rata, koji su počinile srpske snage, predsjednik Turske Demirel molio Franju Tuđmana da Hrvatska pomogne BiH vojno i diplomatski, dok je Alija Izetbegović uputio pismo s istim zahtjevom.
Govoreći o mogućim izmjenama sporazuma, Granić je podsjetio na dogovor iz Washingtona između Bošnjaka i Hrvata u BiH i Hrvatskoj i SAD-a da se županijski model proširi na cijelu BiH, uz jačanje i čvrsto definiranje prava svih triju konstitutivnih naroda te europski put države.
- Daytonski sporazum treba poštivati i implementirati do kraja. Svaki separatizam ili unitarizam poguban je za BiH. Europski put i očuvanje teritorijalnog integriteta jedini su pravi put. Hrvatska daje punu podršku, posebno predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman - zaključio je Granić.