Misom zadušnicom u kiseljačkoj župnoj crkvi sv. Ilije, polaganjem vijenaca pred središnjim spomen-obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima u Kiseljaku te druženjem bivših pripadnika u Kiseljaku će danas, u organizaciji kiseljačke podružnice Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a HB, biti obilježena 26. godišnjica osnutka brigade HVO-a “Josip ban Jelačić”.
Bdjeli nad dolinom
Brigada, koja je prvi put postrojena 20. prosinca 1992. na stadionu u Kiseljaku, u Domovinskom ratu odigrala je ključnu ulogu u opstanku Hrvata u Kiseljaku, Kreševu i Fojnici. Čak 14 mjeseci potpunog okruženja, više od 100 kilometara sačuvanih crta obrane, unutar kojih je bilo smješteno 50.000 stanovnika; žitelja Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, ali i Sarajeva i općina koje mu gravitiraju - ratna je to slika Lepeničke doline čiji su stanovnici izbjegli sudbinu Vukovara ili Srebrenice zahvaljujući ponajprije brigadi “Josip ban Jelačić”. Nad sigurnošću bdjela su 7022 njezina pripadnika. Njih više od 400 položilo je živote na oltar domovine, a skoro tisuću ih je ranjeno. Osobna je to iskaznica brigade bez koje Hrvata u Lepeničkoj dolini danas ne bi bilo, smatraju bivši pripadnici i zapovjednici brigade. - Nakon što smo 1992. bez ijedne žrtve preuzeli objekte JNA, vojarnu u Kiseljaku te objekt s obavještajnim sustavom na Čubrenu, godine kasnije čekao nas je novi rat s Armijom BiH, u čijem smo se okruženju našli 1993. - prisjetio se Mirko Rašo, predsjednik UDVDR HVO-a HB, Podružnica Kiseljak. Pakao u Lepeničkoj dolini počinje u proljeće 1993. izbijanjem otvorenog sukoba s Armijom BiH. - Da je blokada ovog područja bila dio plana, potvrđuju akcije Armije BiH, od presijecanja Puta spasa prema Hercegovini, prekida komunikacije s Lašvanskom dolinom, do ukopavanja crta obrane prema položajima HVO-a u Kiseljaku iz smjera Visokog i Kaknja - podsjetio nas je stožerni brigadir Mario Bradara, jedan od zapovjednika brigade. Armija BiH u lipnju i početkom srpnja otvara nova ratišta u Kreševu i Fojnici koja je samo nekoliko dana ranije proglašena “zaštićenom sanitetskom zonom”. Hrvati Lepeničke doline svoj opstanak na ovom području mogu zahvaliti i zajedništvu, čiji je jedan od najboljih primjera upravo ova brigada.
Istina o obrani
Iako joj je sjedište bilo u Kiseljaku, njezini pripadnici bili su i branitelji Kreševa i Fojnice, ali i Travnika, Kaknja, Zenice, Sarajeva, Vareša... Svi su oni Lepeničku dolinu branili kao što bi i svoj rodni kraj, svjedoče oni koji su spas od ratnih stradanja i progona našli u Lepeničkoj dolini te kao pripadnici brigade dali ogroman doprinos obrani. - Oni koji su nas htjeli protjerati iz središnje Bosne i danas to nastoje učiniti, ali drugim sredstvima - poruka je Branka Stanića, hrvatskog branitelja iz Fojnice. - Mi, Hrvati, u Lepeničkoj dolini branili smo dom, obitelj i svoj narod i to je istina o obrani Lepeničke doline. O pripajanju bilo kome nije se razmišljalo, kao ni o rušenju BiH. Pravo na istinu, uz uvažavanje svih žrtava, put je k pomirenju i budućnosti BiH - zaključuje Bradara.•
