Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Izbori se mogu održati, ali se ne može izabrati Dom naroda i ustrojiti vlast

Presudom Ustavnog suda osporena je distribucija mandata, ali i da se iz svake županije bira po jedan izaslanik u Dom naroda FBiH iz kojeg se bira vlast entiteta, ali i Dom naroda BiH
28. siječnja 2022. u 21:45 0 komentara 1806 prikaza

"Ustavni sud zaključuje da odredba potpoglavlja B članka 10.12. stavka 2. u dijelu: 'Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakoj županiji' i odredbe poglavlja 20. članka 20.16. A stavka 2. toč. a-j. Izbornog zakona nisu u skladu s člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine." To je zaključak Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine iz prosinca 2016. godine po apelaciji Bože Ljubića nakon čega su pola godine kasnije po nalogu istoga suda u Izbornom zakonu prestale vrijediti ove odredbe Izbornoga zakona o načinu popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, piše Večernji list BiH.

Do danas te izbrisane odredbe nisu popunjene i održavanje izbornog procesa, odnosno način popune Doma naroda, posve je upitno.

HDZ osporavao

Ustavni sud BiH je po presudi u predmetu "Ljubić" dao zadaću Parlamentarnoj skupštini BiH da izmijeni, odnosno popuni odredbe Izbornog zakona. To zakonodavno tijelo do danas nije poslalo Ustavnome sudu BiH odgovor je li zakon izmijenjen. I za ovu instituciju slučaj "Ljubić" još uvijek je otvoren!

U predmetu "Ljubić" je osporena distribucija mandata prilikom izbora izaslanika iz županijskih skupština, dok je još važnije da je osporena i implicitno odredba koja stoji i u Ustavu Federacije BiH da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz reda svakog konstitutivnog naroda. To dodatno dobiva na važnosti s obzirom na činjenicu da, primjerice, u hrvatskome klubu već sada sjedi nekoliko Bošnjaka koji se lažno izjašnjavaju kao Hrvati. Ponajprije je to Edim Fejzić iz Goražda ili pak Anel Šahinović iz Bihaća.

Kada bi se striktno primijenila odluka Ustavnoga suda BiH, posve sigurno bi se smanjila mogućnost da zastupnici u županijskim skupštinama koji se lažno izjašnjavaju ili pak u onima u kojima Hrvati gotovo i ne žive ne bi mogli biti izabrani u federalni Dom naroda. Ako ne postoji formula za distribuciju mandata, odnosno činjenicu da se iz svake županije "mora" nalaziti po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda, to posve limitira mogućnosti Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) da arbitrira. Naime, SIP se nakon posljednjih izbora postavio kao tumač odluke Ustavnoga suda BiH u predmetu "Ljubić", ali i zakonodavac jer je očito bilo "nebitno" to što Parlamentarna skupština nije popunila prijeporne odredbe, ali jest SIP.

Važno je podsjetiti kako je nakon posljednje pravne šarade dužnosnica HDZ-a Borjana Krišto zatražila od Ustavnog suda BiH osporavanje SIP-ovog naputka kojim je preuzeo nadležnosti zakonodavca. Umjesto odluke, Ustavni sud BiH se proglasio nenadležnim. No, pravni stručnjaci takvu odluku Ustavnog suda smatraju nedopuštenom zbog toga što se radi o pravnome aktu koji je izravno protivan Izbornome zakonu i Ustavu BiH. Da je održavanje izbora u najmanju ruku prijeporno za federalnu razinu, a onda posredno i za državu, govori slučaj Mostara gdje je identična situacija bila punih osam godina. Naime, za Mostar je Ustavni sud osporio izbor vijećnika sa šest gradskih područja i punih osam godina zbog toga nisu održavani izbori. Zbog toga je posve logična aluzija da bi mogla uslijediti "mostarizacija" Federacije BiH, ali i države BiH.

Dodatni razlog za sumnju u zakonitost izbornog procesa daje i politički posloženo Izborno povjerenstvo u kojemu potpuni nadzor imaju probošnjačke stranke koje se protive provedbi, dapače, negiraju presudu Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić" koja se tiče legitimnog političkog predstavljanja.

Legitimitet prioritet

Iz Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara jučer su upozorili kako legitimno predstavljanje Bošnjaka, Hrvata i Srba u Predsjedništvu BiH i Domu naroda FBiH ne može biti tema niti predmet političkih pregovora. Ovaj Institut ističe kako je legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda temeljno načelo Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma i tvrde kako Ustav BiH i Daytonski mirovni sporazum nalažu i zahtijevaju Izborni zakon BiH koji će Hrvatima, Bošnjacima i Srbima osigurati da ih u Predsjedništvu i Domu naroda predstavljaju predstavnici koji su izraz njihove izborne volje. Pojašnjavaju kako je aktualni Izborni zakon neustavan.

Po IDPI-ju, ključno je da legitimitet zaživi, a nakon čega se mogu otvoriti politički pregovori oko želja za smanjenje ovlasti Doma naroda, broja članova Predsjedništva...

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.