Broj nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini nastavlja padati, a najnoviji podaci potvrđuju da se tržište rada posljednjih godina značajno promijenilo. Krajem svibnja na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje bilo je registrirano 305.335 nezaposlenih osoba, što je 4488 manje nego mjesec prije. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj osoba koje traže posao smanjen je za 10.159 ili 3,22 posto. Istodobno raste i broj zaposlenih, piše Večernji list BiH.
Veliki zaokret
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u travnju je u zemlji bilo zaposleno 851.918 osoba, što je 0,2 posto više nego u ožujku. Poslodavci su samo tijekom svibnja prijavili više od 3400 slobodnih radnih mjesta, dok je više od 7300 osoba pronašlo zaposlenje i brisano je s evidencija nezaposlenih. Ovakvi pokazatelji predstavljaju velik zaokret u odnosu na stanje od prije deset godina. Tada je Bosna i Hercegovina bila među europskim zemljama s najvećom registriranom nezaposlenošću. Tijekom 2015. i 2016. godine na evidencijama zavoda za zapošljavanje nalazilo se više od pola milijuna osoba, dok je broj zaposlenih bio približno 720.000.
Danas je nezaposlenih gotovo 200.000 manje, a zaposlenih više za oko 130.000. Ipak, statistika ne govori cijelu priču. Stručnjaci već godinama upozoravaju da pad nezaposlenosti nije isključivo rezultat snažnog gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Značajan utjecaj imali su iseljavanje stanovništva, negativni demografski trendovi te starenje radno sposobnog stanovništva. Stotine tisuća građana posljednjih su godina posao pronašle u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i drugim europskim zemljama, čime se istodobno smanjio broj osoba prijavljenih na zavodima za zapošljavanje. Posljedica toga jest paradoks koji danas obilježava tržište rada u BiH. Dok službena statistika pokazuje pad nezaposlenosti, poslodavci sve teže pronalaze radnike. Nedostaje ih u građevinarstvu, prijevozu, ugostiteljstvu, turizmu, prerađivačkoj industriji i trgovini, zbog čega se sve više tvrtki okreće zapošljavanju stranih radnika.
Manjak radne snage
Podaci pokazuju i da žene i dalje čine gotovo 60 posto ukupnog broja nezaposlenih osoba. Od ukupno registriranih nezaposlenih, njih 182.213 su žene, što upućuje na i dalje izražene razlike u pristupu tržištu rada. Prema obrazovnoj strukturi, najviše je kvalificiranih radnika, zatim nekvalificiranih osoba i osoba sa srednjom stručnom spremom, dok posao traži i više od 24.000 visokoobrazovanih građana. Zanimljivo je da je tijekom svibnja zavodima za zapošljavanje prijavljena 8291 nova osoba, ali je s evidencija brisano 12.817 osoba. Više od polovine njih zaposleno je tijekom istog mjeseca, što pokazuje da potražnja za radnom snagom i dalje postoji. Unatoč pozitivnim pokazateljima, pred tržištem rada ostaju brojni izazovi. Gospodarstvo se sve više suočava s manjkom radne snage, dok istodobno velik broj mladih i dalje odlazi u inozemstvo u potrazi za boljim plaćama i sigurnijim radnim uvjetima.
Upravo će zadržavanje domaćih radnika, povećanje produktivnosti i prilagodba obrazovnog sustava potrebama tržišta rada biti ključni čimbenici koji će odrediti hoće li se pozitivni trendovi nastaviti ili će Bosna i Hercegovina sve više osjećati posljedice nedostatka radne snage. Brojke pokazuju da je tržište rada danas u znatno boljem položaju nego prije deset godina. Međutim, iza povoljnijih statistika kriju se duboke demografske promjene koje će u godinama koje dolaze predstavljati jedan od najvećih izazova za razvoj gospodarstva BiH. Dodatni izazov predstavlja i sve izraženiji nerazmjer između potreba poslodavaca i kvalifikacija radne snage. Dok su pojedina zanimanja izrazito tražena, velik broj nezaposlenih nema kompetencije koje tržište rada zahtijeva. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da će uz otvaranje novih radnih mjesta biti nužna i snažnija ulaganja u prekvalifikacije, cjeloživotno obrazovanje i modernizaciju sustava stručnog osposobljavanja.
Otvori KEKS Pay
