S izvješćem globalne konkurentnosti koji objavljuje Svjetski ekonomski forum (WEF) i dokumentom Lakoća poslovanja koju objavljuje Svjetska banka (WB), upoznata je Vlada Federacije BiH, piše Večernji list BiH.Preporučeno je svim federalnim ministarstvima da, pri planiranju redovitih aktivnosti, predvide i aktivnosti koje će dovesti do lakšeg poslovanja gospodarskih subjekata i povećanja konkurentnosti u Federaciji BiH, u skladu s dokumentima Lakoća poslovanja 2019. i Konkurentnost 2018.
Prijedlog mjera
Zadužen je Zavod za programiranje razvoja FBiH da, na osnovi ove analize, pripremi i prijedlog mjera i aktivnosti koje bi trebalo poduzeti na poboljšanju pozicije BiH u ovim segmentima. Vlada je zatražila hitne i dugoročne mjere za djelovanje na poboljšanju stanja. Izvješće globalne konkurentnosti predstavlja rezultate globalnog rangiranja zemalja prema indeksu konkurentnosti kombinacijom raznih indikatora koji predstavljaju stupove konkurentnosti. Konkurentnost zemlje je posebno važna jer doprinosi unapređenju poslovanja, višem životnom standardu te generira resurse potrebne za veće društvene ciljeve, čime nedvojbeno doprinosi ukupnom ekonomskom rastu.
Kada je riječ o konkurentnosti BiH, prošle godine izvješće pokazuje da je BiH među 140 zemalja rangirana na 91. mjestu s ocjenom 54,2 (maksimalna ocjena je 100). U odnosu na godinu ranije, zabilježeno je poboljšanje ukupne ocjene za 0,4 boda, što, nažalost, nije utjecalo na poboljšanje ranga jer je BiH 2018. godine zabilježila pad za jedno mjesto kada je u pitanju indeks globalne konkurentnosti. Promatrajući pojedinačno svih 12 stupova konkurentnosti, koji čine ukupni indeks i prema kojima se rangiraju zemlje, prošle godine Bosna i Hercegovina bilježi napredak u četiri stupa, i to u makroekonomskom okruženju (poboljšanje za 13 mjesta), financijskom sustavu (poboljšanje za sedam mjesta), tržištu roba (poboljšanje za dva mjesta) i zdravstvu (poboljšanje za jedno mjesto).
Zaštita manjinskih investitora
Stupovi koji i dalje najviše utječu na pogoršanje ranga su stupovi institucija, tržišta rada, infrastrukture, tehnologija i poslovne dinamike. Analizirajući regionalno okruženje, prošle godine najbolje rezultate u rangiranju konkurentnosti ostvarila je Slovenija (35. mjesto), Srbija (65. mjesto), Hrvatska (68. mjesto), Crna Gora (71. mjesto), Albanija (76. mjesto) i Makedonija (84. mjesto).
Kada je u pitanju izvješće Lakoća poslovanja koje predstavlja kvantitativne pokazatelje poslovne regulative među zemljama, 2018. godine BiH je među 190 zemalja rangirana na 89. mjestu s ocjenom 63,82 (maksimalna ocjena je 100). U odnosu na godinu ranije zabilježeno je poboljšanje ocjene za 0,3 boda što, također, nije utjecalo na poboljšanje ranga, te je i po ovom rangiranju BiH zabilježila nazadak za tri mjesta. Promatrajući pojedinačno svih deset oblasti prema kojima se vrši rangiranje zemalja, prošle godine BiH bilježi nazadak u svim oblastima, osim u rješavanju nesolventnosti (poboljšanje za tri mjesta) i međunarodnoj trgovini koja je ostala nepromijenjena u odnosu na godinu ranije. Oblasti koje su najviše doprinijele pogoršanju ranga su zaštita manjinskih investitora, osnivanje poduzeća, priključenje električne energije, izvršenje ugovora, mogućnost kreditiranja, registracija imovine, porezna politika i dobivanje građevinskih dozvola. Prošlogodišnje izvješće Lakoća poslovanja zabilježilo je poboljšanje uvjeta poslovanja malih i srednjih poduzeća u 128 rangiranih zemalja koje su provele 314 reformi.
