Oporavak gospodarstva nakon usporavanja pandemije koronavirusa ključni je strateški cilj kojim bi se trebale baviti vlade na svim razinama, gospodarstvenici, ali i društvo uopće, a okvir kojim bi se trebale voditi je, osim ublažavanja negativnih posljedica, nastavak aktivnijeg rada na prepoznavanju malog i srednjeg poduzetništva kao ključne grane kojoj treba pomoći, piše Večernji list BiH.
Upravo su poduzeća do 250 radnika, koja spadaju u definiciju malog i srednjeg poduzetništva, nositelji gospodarskog rasta, no da bi se pokušalo dostići standarde koji postoje u zemljama okruženja, potrebno je učiniti mnogo, a posebice u kontekstu odnosa lokalnih samouprava prema ovom pitanju.
Ogroman potencijal
Kada je riječ o obrtnicima, važno je istaknuti kako su mala i srednja poduzeća u fokusu država članica Europske unije, a šansa za BiH i povećanje konkurentnosti u prilagodbi je poslovnog ambijenta na lokalnim razinama principima na kojima funkcioniraju mala i srednja poduzeća u okviru EU-a.
Trenutačno se u Federaciji nalazi više od 120 verificiranih poslovnih zona, a u kojima posluje više od 930 malih i srednjih poslovnih subjekata koji generiraju izvoz u vrijednosti od 3,2 milijarde maraka. Stoga nije slučajno što su nositelji vlasti u Federaciji upravo na sjednici Predsjedništva Skupštine Saveza općina i gradova FBiH predstavili nacrt strategije razvoja Federacije BiH za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Radi se o dokumentu koji u svojoj radnoj verziji kao jednu od strateških prioriteta navodi snažnu potporu razvoju malih i srednjih poduzeća, uz objašnjenje kako je nužno uklanjati barijere ulasku u poslovnu aktivnost i izlasku iz nje kako bi se povećao broj poduzetnika tj. onih koji testiraju poslovne ideje. Stoga je nužno, ističe se, razvijati poduzetničku kulturu, promovirati poduzetništvo i obrtništvo, osnivati i razvijati institucije podrške poduzetništvu, posebice u ruralnim i slabije razvijenim područjima, te suradnju tvrtki u FBiH i BiH s tvrtkama dijaspore.
Jedna od strateških mjera je umrežavanje svih relevantnih sudionika kao što su federalna upravna tijela, Obrtnička i Gospodarska komora, znanstveno-istraživačke institucije, nadležna ministarstva te drugi subjekti i institucije čija je zadaća i interes jačanje poduzetničkih kapaciteta.
No, potrebno je raditi i na umrežavanju izvan granica BiH, pa se tako Federacija obvezuje podržavati uključivanja poduzetnika u europske poduzetničke mreže, korištenje i pristup istraživačkoj infrastrukturi i povezivanje s istraživačkim mrežama i centrima u Europi.
Potpora države ključna
Istodobno, kako bi mala i srednja poduzeća i nakon ove krize mogla pokušati ostvariti jaču prisutnost na domaćem, ali i drugim tržištima, nužno je osigurati podršku poduzetništvu kroz utemeljenje i razvoj institucija podrške.
To su komore, agencije i biznis-centri koji daju podršku obrtnicima i poduzetnicima kroz pravne, marketinške, financijske i tehničko-tehnološke savjete prilikom osnivanja i vođenja poduzeća i obrta.
S tim vezi je mjera koja se odnosi na inovacije bez kojih zapravo nema jačanja konkurentnosti, pa je tako navedeno kako će se, u suradnji sa znanstveno-istraživačkim institucijama, razvijati sustav jačanja poduzetničkih potpornih institucija poput razvojnih agencija, poduzetničkih centara, poslovnih inkubatora i znanstveno-tehnoloških parkova.•
Otvori KEKS Pay
