Povodom nekih interpretacija kojima se “Krug 99” dovodi u vezu s inicijativama o priključenju područja Sutorine BiH, ova institucija oglasila se priopćenjem kako Asocijacija nezavisnih intelektualaca “Krug 99” ni na koji način ne stoji iza tih medijskih, političkih i drugih kampanja. Oni navode da “Krug 99” polazi od uvjerenja da  su mir i stabilnost, očuvanje i jačanje  međunarodne subjektivnosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH trajno i najvažnije političko opredjeljenje bosanskohercegovačke državotvorne javnosti, i da svako narušavanje takve, nažalost krhke pozicije BiH, jest politički avanturizam s nesagledivim posljedicama, kako za BiH tako i za zemlje u okruženju. Svaki politički postupak ili građanska inicijativa, pa i onda kada se zaklanja iza tzv. znanstvene akribije,  mora biti racionalno, bez populističkih strasti, i u kontekstu krajnjih posljedica, odnosno koliko takve inicijative mogu utjecati ili biti iskorištene za daljnje jačanje ili pak slabljenje državne pozicije BiH.

“Balkanizacija” prostora

Aktualne inicijative i rasprave o Sutorini, kao i druge namjeravane, kojima se hoće  otvarati pitanje državnih granica BiH na osnovi interpretacije povijesnih prava kao ključnog argumenta,  jesu opasan uvod u novu “balkanizaciju” ovih prostora, čiji je krešendo uvijek bio krvav. Naše uvjerenje nije samo u skladu sa stavovima ključnih čimbenika međunarodne politike da je pitanje granica na Balkanu završeno, već i činjenicom da je u procesu disolucije SFRJ  Republika  Bosna i Hercegovina stekla ravnopravan međunarodni (međudržavni) pravni status s drugim republikama bivše Jugoslavije priznanjem rezultata referenduma o neovisnosti Republike Bosne i Hercegovine u tadašnjim, postojećim, granicama (Badinterova komisija, prijem u UN, i dr.). Također, pokretači rasprave o Sutorini  ne iznose niti jedan relevantan argument zasnovan na kriterijima međunarodnog (međudržavnog) prava u sličnim situacijama, niti vjerodostojnu znanstvenu analizu kojom bi se pobio višegodišnji rad mjerodavnog državnog povjerenstva o razgraničenju.BiH ima međunarodno priznanje svoje državne subjektivnosti, ali još uvijek nema faktičko priznanje od susjednih država koje se stječe međusobnim priznanjem i ratifikacijom granica.

Dobrosusjedski odnosi

Ratifikacijom sporazuma o granicama s  Republikom Crnom Gorom de facto bi se prvi put i u međudržavno-pravnim relacijama priznale granice Bosne i Hercegovine u faktičkom i ne samo političkom smislu. Rušenjem ovog sporazuma bit će otvoren prostor  i razlog za daljnje odgađanje ratifikacije granica s Republikom Srbijom i Republikom Hrvatskom. Svaka od spomenutih država ima ratificirane granice svog državnog teritorija, bar s nekim od susjednih država, dok BiH, bez ijedne priznate granice, i dalje ostaje prostor nagodbi i nagađanja upravo interpretacijama i argumentima prošlosti i sl. Ovom inicijativom se zaklanja realno postojeći problem i nužnost rješenja problema granica u Neumu, što uključuje i izlaz na međunarodne plovne putove. BiH ne smije unutarnjopolitičkim potezima stvarati ozračje za ostvarivanje vjekovnih aspiracija za izlazak na more drugih  država, niti postajati prostor za njihova nadmetanja, koje je tako često u prošlosti skupo plaćala. Isto tako, aktualni nesporazumi Hrvatske i Crne Gore oko Prevlake ne smiju se rješavati preko BiH politiziranjem pitanja Sutorine, tim prije ako se ima u vidu nevoljkost u  ratificiranju prethodno načinjenog sporazuma o Neumu.Usporavanja, sada sasvim izvjesnog, puta Republike Crne Gore u EU i NATO integracije preko aktiviranja mehanizma neriješenih granica, i moguće dugogodišnje međunarodne arbitraže o pitanju Sutorine, nije ni u kakvom strateškom interesu BiH. U strateškom je interesu BiH razvijanje dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa sa stabilnom Republikom Crnom Gorom gdje bi 254,4 kilometara zajedničke i mirne granice trebalo biti čimbenik  međusobne sigurnosti i suradnje, povod za brže prometno povezivanje i cestovnim, i željezničkim putem, a posebno prema luci Bar za koju BiH ima  strateški gospodarski interes.

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto