Veleposlaniku EU Lars-Gunnar Wigemarku HSP BIH je uputio otvioreno pismo koje potpisuje Stanko Primorac, predsjednik HSP-a BiH. 

"Ovim pismom Vas želim upozoriti i podsjetiti da ste Vi specijalni predstavnik europskih institucija u BiH koji ima misiju i obvezu provoditi politiku Europske Unije, ali i skrbiti o građanstvu Europske Unije jer Vas na to obvezuju zakoni Europske Unije. Stoga Vas, poštovani gospodine Wigemark, ovom prilikom još jednom podsjećam kako u BIH živi preko pola milijuna Hrvata, odnosno građana Europske unije o čijim ste pravima dužni skrbiti. Europska Unija, čiji ste predstavnik nije samo gospodarska konstrukcija nego prije svega sustav vrhunskih društvenih vrijednosti koji povezuje i štiti svoje građane, društvenim savezom slobode, ljudskih i narodnih prava, solidarnosti, demokracije i pravednosti, međutim, dio građana Europske unije konstantno se nalazi u neravnopravnom položaju i ne može ostvariti osnovna prava, poput biranja vlastitih predstavnika u vlasti. Riječ je, naravno, o Hrvatima Bosne i Hercegovine. Smatram kako ste, poštovani gospodine Wigemark s ovim ključnim činjenicama dužni upoznati predsjednika Europske komisije Jean- Claude Junckera i njegove suradnike koji će narednih dana boraviti u BiH", navodi se u pismu. 

"Prava pojedinaca i građanstvo Unije ozakonjeni su u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i člankom 9. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te predstavljaju ključne faktore u stvaranju europskog identiteta. Podsjetit ću na pravne temelje svega navedenog, a to su: članci 2., 3., 7. te 9. do 12. UEU-a, članci 18. do 25. UFEU-a i članci 39. do 46. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (4.1.2). Kao i nacionalno državljanstvo, građanstvo EU-a tiče se odnosa između građana i Unije koji  arakteriziraju prava, obveze i sudjelovanje u političkom životu. Nadalje, u skladu s člankom 9. UEU-a i člankom 20. UFEU-a svaka osoba koja ima državljanstvo neke države članice građanin je Unije. Državljanstvo se definira u skladu s nacionalnim zakonima te države. Građanstvo Unije nadopunjuje nacionalno državljanstvo, ali ga pritom ne zamjenjuje. Ono se sastoji od niza prava i obveza pridodanih onim pravima i obvezama koji proizlaze iz
državljanstva pojedine države članice. Članak 20. UFEU-a govori kako se svakom građaninu Unije jamči:
-pravo slobodnog kretanja i boravka na državnom području država članica (članak 21. UFEU-a)
(4.1.3);
-pravo da glasuje i budu biran na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima (članak 22. stavak 1. UFEU-a) u državi članici u kojoj ima boravište, pod istim uvjetima kao i državljani te države (za propise o sudjelovanju na lokalnim izborima vidjeti Direktivu 94/80/EZ od 19. prosinca 1994., a za one o izborima za Europski parlament vidjeti Direktivu 93/109/EZ od 6. prosinca 1993.) (1.3.4);
-pravo na diplomatsku ili konzularnu zaštitu druge države članice na teritoriju treće zemlje (koja nije u Europskoj uniji), ako njegova država u toj zemlji nema svoje diplomatsko predstavništvo, pod istim uvjetima koji vrijede i za državljane dotične države članice;
-pravo na podnošenje predstavke Europskom parlamentu (članak 24. stavak 2. UFEU-a) i pravo na obraćanje ombudsmanu kojeg je imenovao Europski parlament (članak 24. stavak 3. UFEU-a) u vezi s nepravilnostima u radu institucija ili tijela EU-a. Ti su postupci regulirani člancima 227. i 228. UFEU-a (1.3.16 i 4.1.4);
-pravo pisanja svim institucijama ili tijelima EU-a na jednom od službenih jezika država članica i pravo na odgovor na istom jeziku (članak 24. stavak 4. UFEU-a);
-pravo pristupa dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, pod određenim uvjetima (članak 15. stavak 3. UFEU-a). Ovom prilikom želim podsjetiti i na činjenicu kako je glavni dio Povelje podijeljen je sljedeći način:
-Prvom glavom, pod nazivom „Dostojanstvo”, štite se prava na ljudsko dostojanstvo, život i osobni integritet .
-Drugom glavom „Slobode” štite se prava na slobodu i poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na stupanje u brak i osnivanje obitelji, pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti te pravo na slobodu izražavanja i okupljanja. Njome su obuhvaćena i prava na obrazovanje, rad, vlasništvo i azil.
-Trećom glavom „Jednakost” ponovno se potvrđuje načelo jednakosti i nediskriminacije te poštovanje kulturne, vjerske i jezične raznolikosti.
-Četvrtom glavom naziva „Solidarnost” jamči se zaštita prava radnika, uključujući prava na kolektivno pregovaranje i djelovanje, kao i na poštene i pravedne uvjete rada.
-U petoj glavi „Prava građana i naroda” navedena su prava građana i naroda Unije: pravo na glasovanje i kandidiranje na izborima za Europski parlament i općinskim izborima, pravo na dobru upravu, pravo na podnošenje peticije, pravo pristupa dokumentima, pravo na diplomatsku zaštitu te pravo na slobodu kretanja i boravka (4.1.1).
-Šestom glavom naziva „Pravda” ponovno se potvrđuje pravo na učinkoviti pravni lijek i na pošteno suđenje, pravo na obranu, načela zakonitosti i proporcionalnosti kaznenih djela i kazni.
Poštovani gospodine Wigemark Vašim sugrađanima i građanima Europske Unije koji žive u BiH grubo se krši svih šest ključnih prava koja su zajamčena Poveljom i koja su temelj Unije;
-Ne činite dovoljno kako bi nam zaštitili pravo zajamčeno u prvoj glavi Povelje „Dostojanstvo“
-Ne činite ništa, čak što više otežavate nam naše pravo zajamčeno u drugoj glavi Povelje „Slobode“
-Ne činite dovoljno kako bi nam zaštitili zajamčena prava u trećoj glavi Povelje“Jednakost“
-Ne poduzimate relevantne poteze kako bi nam zaštitili zajamčena prava u četvrtoj glavi Povelje „Solidarnost“
-Ne činite dovoljno kako bi nam zaštitili zajamčena prava u petoj glavi Povelje „prava građana i naroda“
-Ne činite ništa kako bi nam zaštitili zajamčena prava u šestoj glavi Povelje „ Pravda“", stoji u otvorenom pismu. 

"Ja, kao predsjednik jedne političke stranke koja djeluje u okviru Hrvatskog Narodnog Sabora osjećam dužnim upozoriti na gore navedene činjenice, istovremeno uvjeren da dijelim stav i mišljenje velikog postotka Hrvata,(vjerujem ne za dugo) obespravljenog i ne slobodnoga naroda u BiH. Pozivam Vas da pokušate pronaći toliko empatije prema svim ovim činjenicama, kao i da se potrudite ispraviti toliku nepravdu za koje su odgovorne mnoge Vaše kolege iz međunarodne zajednice.
Zar ne mislite da su Hrvati u BiH zaslužili barem neku napojnicu ljudskosti, da baš tako: napojnicu ljudskosti, ako ne može mrvica više...? Želim vjerovati kako Vam sudbina ovog naroda nije nevažna, te da svakodnevnim boravkom u BiH uviđate kako se gaze ustavna prava čitavom jednom narodu koji je oduvijek europski. Smatram kako nemate pravo biti ravnodušni i nijemo promatrati kako svaki dan neki novi „patriota“ fašist ili džihadist, pljune našem običnom čovjeku, Vašem sugrađaninu, ravno u lice i najavi mu rat, jer je tom našem običnom čovjeku sveto baš ono po čemu svi oni pljuju . Želim istaknuti kako vlada potpuna neosjetljivost za osjećaje i za vrijednosti koje gaji velika većina hrvatskoga naroda", navodi se u pismu. 

Antidemokratski politički procesi u BiH koji traju čitavi niz godina, a u zadnje vrijeme imaju izražene aspekte unutar dominantnog nacionalističkog i šovinističkog bošnjačkog „kao-fol“ patriotizma, koji, zanimljivo, dolaze iz svih političkih opcija, a pogotovo iz „kao-fol“ građanskih, socijaldemokratskih takozvanih lijevih i inih političkih grupacija. Budući da je više nego jasno kako je riječ o akciji iza koje se krije jasna političko-ideološka agenda, s konačnim ciljem potpunog obespravljivanja jednog konstitutivnog naroda, a slijedom toga i istjerivanja istoga iz zemlje, molimo Vas da nam odgovorite na neka pitanja i činjenice ili bar izrazite vaš službeni stav o istima. Državljani Europske Unije imaju pravo, dapače, katkada su i dužnost, prema znanju,
stručnosti i ugledu koji imaju, pa i ideološkom profilu, očitovati svoje mišljenje o onome što je za dobrobit naroda kojem pripadaju i zajednice u kojoj žive, što ja ovim pismom i činim. U nadi, da ćete s potrebnom pozornošću proučiti sve činjenice i navode iz ovoga otvorenoga pisma te poduzeti odgovarajuće korake srdačno Vas pozdravljam", navodi Stanko Primorac u otvorenom pismu. 

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’