Većina hrvatskih građana podržava daljnje proširenje Europske unije, a najviše podržavaju pridruživanje Bosne i Hercegovine, pokazuju rezultati Eurobarometra o proširenju koje je jučer objavila Europska komisija.
Najveća potpora
Čak 61 posto anketiranih u Republici Hrvatskoj podržava daljnje proširenje, na razini Europske unije 56 posto, smatraju kako se zemlje kandidatkinje trebaju pridružiti Europskoj uniji nakon što ispune potrebne uvjete te kako je to korisno za njihovu vlastitu zemlju. Najveća potpora daljnjem proširenju zabilježena je u Švedskoj (78 posto), Danskoj (75 posto), Litvi (74 posto). Najmanje su skloni proširenju Francuzi i Česi (43 posto), Austrijanci (45 posto), Nijemci (49 posto). Hrvatski građani najskloniji su proširenju na Bosnu i Hercegovinu, 74 posto anketiranih, na razini Europske unije 48 posto. Nakon Bosne i Hercegovine, hrvatski građani najviše podržavaju pridruživanje Crne Gore (69 posto), zatim Ukrajine (66 posto), Kosova (62 posto). Najmanju potporu (51 posto) hrvatskih građana ima Srbija. Na razini Europske unije najveću potporu ima Ukrajina (52 posto) i Crna Gora (51 posto). Istraživanje je provedeno u razdoblju između veljače i lipnja ove godine, osobnim anketiranjem u državama članicama te u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama, objavljeno je iz Europske komisije. Među zemljama kandidatkinjama najveću potporu pridruživanju Europskoj uniji pokazuju građani Albanije (91 posto), zatim Sjeverne Makedonije (69 posto). Najmanja potpora ulasku u Europsku uniju zabilježena je u Srbiji (33 posto). Među istočnim susjedima najveća potpora ulasku u Europsku uniju zabilježena je u Gruziji (74 posto), u kojoj je na vlasti proruska stranka, te u Ukrajini (68 posto). Najpozitivniji imidž Europska unija ima u Albaniji (82 posto), a najslabije stoji u Srbiji, gdje 38 posto anketiranih ima pozitivnu sliku o Europskoj uniji. U Ukrajini pozitivnu sliku o Europskoj uniji ima 49 posto anketiranih, u Moldaviji 55 posto, a u Gruziji 43 posto. Zanimljivo je kako blizu polovine, odnosno 49,9 posto, anketiranih u Turskoj podržava članstvo svoje zemlje u Europskoj uniji, a njih 50,7 posto ima pozitivnu sliku o Europskoj uniji. Ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju još je uvijek želja više od dvije trećine stanovnika ove zemlje. Međutim, ta potpora konstantno se topi proteklih godina i već u idućem ispitivanju javnog mišljenja mogla bi pasti ispod te dvotrećinske potpore koja se smatra pouzdanim znakom da integracija u EU ostaje stabilan vanjskopolitički cilj.
Pokazatelji u BiH
Podaci istraživanja Direkcije za europske integracije (DEI) o stavovima građana o članstvu u EU i procesu integracija u EU provedenog u srpnju ove godine upućuju na to da bi za ulazak BiH u EU trenutačno glasalo 69,9% građana, što je drastičan pad povjerenja u odnosu na rezultate iz 2022. godine, kada je podršku prijamu iskazalo 77,4% njih. Kontinuiran trend pada podrške evidentan je i u 2023. sa 73,3% odnosno 71,2%, kolika je bila potpora EU integracijama BiH u 2024. EU integracije trenutačno nisu u fokusu ni javnosti, a ni politike u BiH. Upitno je hoće li i biti do predizborne kampanje iduće godine pa je realno očekivati da će već u idućem istraživanju postotak onih koji u BiH podupiru članstvo u EU biti znatno i manji.