Nova digitalna granica EU-a već je pokazala koliko će promijeniti način putovanja građana BiH prema Hrvatskoj. Višesatna čekanja na granici s Hrvatskom postala su svakodnevica. Europska komisija objavila je prve rezultate primjene Entry/Exit sustava (EES), a brojke pokazuju da novi sustav nije samo zamijenio pečat u putovnici, nego je postao važan alat za kontrolu tko ulazi u schengenski prostor, piše Večernji list BiH.
Službene brojke
Od početka postupne primjene u listopadu prošle godine EES je evidentirao više od 160 milijuna ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja. Istodobno je odbijeno više od 50.000 ulazaka, dok je biometrijski sustav identificirao više od 1500 osoba koje su predstavljale ozbiljan sigurnosni rizik za schengenski prostor. Među njima su osobe povezane s terorizmom, krijumčarenjem ljudi i drugim teškim kaznenim djelima.
Za građane BiH ovo nije udaljena europska statistika. Hrvatska je za njih najvažniji kopneni ulaz u Schengen, a upravo je Hrvatska među državama koje su najdalje otišle u provedbi novog sustava. Hrvatska je EES na svih 77 međunarodnih graničnih prijelaza na vanjskoj granici počela primjenjivati u punom opsegu još 1. ožujka, više od mjesec dana prije krajnjeg europskog roka. Do sada je u hrvatskom sustavu kreirano više od 2,3 milijuna EES dosjea, dok je provedeno više od 9,3 milijuna provjera i verifikacija postojećih dosjea. Posebno je zanimljiv podatak da je Hrvatska od početka primjene spriječila ulazak za 7771 putnika, što predstavlja oko 15% svih odbijenih ulazaka evidentiranih u EU.
Za putnike iz BiH najvažnija promjena je što se njihov prelazak granice više ne svodi samo na kontrolu putovnice. EES evidentira podatke iz putne isprave, ulazak i izlazak te biometrijske podatke – fotografiju lica i otiske prstiju. Sustav omogućava i automatsko otkrivanje osoba koje su prekoračile dopušteni boravak, kao i onih koje pokušavaju koristiti lažni identitet ili dokumente. To znači da će za građane BiH koji u Hrvatsku ulaze kao turisti, u kupnju, zbog obiteljskih posjeta ili putuju dalje prema drugim državama EU-a svaki prelazak biti precizno evidentiran. Posebno će morati paziti na pravilo 90 dana boravka unutar 180 dana jer će digitalni sustav omogućiti puno preciznije praćenje ukupnog vremena provedenog u Schengenu.
Dulje zadržavanje na granici
Istodobno, EES može značiti i dulje zadržavanje na granici, osobito pri prvoj registraciji kada se uzimaju biometrijski podaci. Upravo je zato pitanje funkcioniranja sustava na kopnenim prijelazima između BiH i Hrvatske od posebne važnosti. Granična policija BiH već je upozorila građane da se EES ne može provoditi na svim prijelazima. Na privremenim međunarodnim prijelazima Vinica, Subašići i Vir trenutačno nema tehničkih uvjeta za obradu putnika koji podliježu EES-u. To znači da državljani BiH koji nemaju reguliran boravak u nekoj članici EU-a na tim prijelazima ne mogu ući u Hrvatsku, odnosno Schengen, nego se usmjeravaju na prijelaze opremljene za EES. Za Hrvatsku, koja tijekom ljetne sezone bilježi golem broj putnika iz BiH, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja izvan EU-a, novi sustav predstavlja veliki tehnološki i organizacijski izazov.
Hrvatska policija zato radi i na dodatnim tehničkim rješenjima, uključujući mobilne EES uređaje koji bi omogućili registraciju putnika prije dolaska do same granične kontrole. Europska komisija sustav ocjenjuje uspješnim jer istodobno povećava sigurnost i omogućava precizniju kontrolu granice. Za građane BiH, međutim, poruka je jednostavna: ulazak u Hrvatsku više nije samo udar pečata u putovnicu. Svaki prelazak ostaje u digitalnom sustavu, a biometrija postaje dio putovanja. Granica prema Hrvatskoj tako je postala dio potpuno nove europske digitalne kontrole – sustava koji će u budućnosti sve preciznije znati tko je ušao, kada je ušao i kada mora napustiti Schengen.
Otvori KEKS Pay
