Međunarodni republikanski institut (IRI), američka organizacija bliska republikancima, proveo je istraživanje o nizu pitanja unutar zemalja zapadnoga Balkana koje se još uvijek nalaze izvan europskih integracija, a odgovori su pokazali značajne razlike u međusobnim pogledima, ali i odnosu prema EU, NATO savezu..., piše Večernji list BiH. Da se danas održava referendum o pristupanju u Europsku uniju, kako je u odgovorima navedeno, tu bi opciju podržalo 68 posto stanovnika Bosne i Hercegovine. Po ovome istraživanju, koje u nekim stvarima djelomično odstupa i od uvriježenih stereotipa, najveća je potpora među Bošnjacima.
Velike razlike
Čak 89 posto njih podupire članstvo BiH u EU, a 75 posto Hrvata odmah bi svoj glas dalo na referendumu. Istodobno, tek 30 posto Srba glasovalo bi za pristupanje Europskoj uniji, a 39 posto njih bilo bi protiv. Ovaj broj, kao i potpora NATO-u, kod Srba značajno su pali nakon početka ruske agresije na Ukrajinu te odgovora Zapada, ali i sankcija kojima je izložen entitet Republika Srpska. Na upit kakva treba biti vanjskopolitička orijentacija, istraživanje je pokazalo da točno polovina Hrvata smatra da mora biti isključivo prozapadna, za EU i NATO. No, to smatra tek dva posto Srba te 59 posto Bošnjaka. Za Hrvate, očekivano, najvažnija zemlja za BiH je Hrvatska, Srbe Srbija i Rusija, a Bošnjake Turska. Najvećom prijetnjom Bošnjaci smatraju Srbiju, Hrvati Rusiju, a Srbi Sjedinjene Američke Države. Zanimljivi su odgovori o tome kojem političaru najviše vjeruju pripadnici triju naroda. Znakovito je kako čak 62 posto građana kaže - nijednome, no unutar srpskog korpusa to je uvjerljivo predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik, kojega podupire 15 posto anketiranih Srba. Slijedi banjolučki gradonačelnik Draško Stanivuković. Kod Hrvata prvi izbor je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović, a kod Bošnjaka Željko Komšić, dok je iza njega Bakir Izetbegović. Da zemlja ide u dobrome smjeru, za čak 10 posto je porastao pozitivan odgovor u odnosu na dvije godine prije te sada tako misli 21 posto, dok pak i dalje tri četvrtine misle suprotno. Iz IRI-ja su dostavili i opće ocjene o istraživanju na zapadnome Balkanu te zaključili kako se ova regija suočava sa značajnim izazovima koji zahtijevaju hitnu pozornost i strateške intervencije. Uvidi iz IRI-jeve regionalne ankete bacaju svjetlo na složenu dinamiku koja oblikuje razvoj regije. Jasno je da i međunarodna zajednica i regionalne vlade moraju uložiti trajne napore kako bi se učinkovito suočile s ovim izazovima. Davanje prioriteta interesima građana, poticanje gospodarskog razvoja i jačanje demokratskih institucija mogu pokrenuti zapadni Balkan prema održivom miru, prosperitetu i integraciji u euroatlantsku zajednicu. Ističe se kako depresivna gospodarstva i visoka nezaposlenost potiču emigraciju mladih, što pogoršava demografske neravnoteže, dok iz regije iscrpljuje kvalificiranu radnu snagu.
Raste napetost
Zauzvrat to potiče nacionalne napetosti i političku nestabilnost, ometajući pomirenje i održivi mir. Najnovija regionalna anketa IRI-ja, kojom su anketirani građani diljem Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije od 2. veljače do 5. ožujka 2024., duboko zaranja u javno mišljenje o ovim pitanjima, pruža uvid u razmjere problema. Podaci proistječu iz obećavajućih znakova napretka i zabrinjavajućeg potencijala za nazadovanje. Građani teže pristupanju Europskoj uniji, što traži reforme i potiče bliže usklađivanje sa zapadnim standardima i vrijednostima, potičući demokratizaciju i institucionalno jačanje. IRI-jevi podaci pokazuju ohrabrujuće znakove da je to upravo ono što većina građana želi. Na pitanje bi li podržali ulazak u EU da se referendum održi danas, snažna većina u pet od šest zemalja glasovala bi za pridruživanje bloku u rasponu od 68 posto u Sjevernoj Makedoniji i BiH do 92 posto u Albaniji. U Srbiji većina od 40% podržava ulazak u EU. Ove brojke sugeriraju da mnogi diljem regije vide europsku integraciju i bliže veze sa Zapadom kao put prema većem prosperitetu. Anketa je također pokazala da većina u pet od šest ispitanih zemalja vjeruje da je ruski rat protiv Ukrajine potpuno ili donekle neopravdan.
