Zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srbije usvojili su u utorak izmjene Kaznenog zakona Srbije kojim se uvodi doživotna kazna zatvora za najteža kaznena djela. A kakve su mogućnosti da se takve izmjene usvoje u Bosni i Hercegovini?
Najteža kaznena djela u Bosni i Hercegovini, koja uglavnom završavaju bez sudskog epiloga, navode javnost da, kao svojevrsnu slamku spasa, priziva usvajanje doživotne kazne zatvora. Predstavnici izvršne, zakonodavne i sudske vlasti nemaju ništa protiv, iako konkretne pomake nisu pravili, piše Klix.ba.
Odvjetnici s druge strane, upozoravaju da su pozivi za uvođenja doživotne kazne zatvora proizvod emocija, a ne stručne analize i stvarnih potreba.
Odvjetnik Milan D. Petković iz Banje Luke objašnjava za Klix da je Srbija, prilikom uvođenja doživotne kazne zatvora, napravila jedan ustupak uvođenjem uvjetnog otpusta nakon 27 godina izdržane kazne zatvora.
"Predviđa se ipak vrsta rehabilitacije da počinitelj kaznenog djela ima razlog da se dobro vlada prilikom izdržavanja i da bude otpušten uvjetno. Srbija je pronašla kompromisno rješenje", kazao je Petković.
Navodi kako se protivi uvođenju doživotne kazne zatvora jer nije vršena nikakva analiza je li potrebno uvoditi takvu kaznu zatvora ili ne.
"Uvođenje doživotne kazne zatvora se u BiH koristi u dnevno-političke svrhe i proizvod je emocije, a ne proizvod jedne detaljne analize. Ne znamo što bi nam to donijelo kao posljedice", kazao je Petković.
Napominje da je ranijim analizama utvrđeno da prijetnja kaznama ne utječu na moguće počinitelje kaznenih djela da ta djela ne čine.
Dodao je da političari, koji zagovaraju uvođenje doživotne kazne zatvora, pribjegavaju jednom lakšoj metodi - visoko zaprijećenim kaznama, a ne prevencijom.
Prema njegovim riječima, prevencija se može postići kaznom dugotrajnog zatvora, ali da primjenu treba prepustiti sudovima.
Federalni ministar unutarnjih poslova Aljoša Čampara, pravnik po struci, objašnjava da je pravo u Federaciji BiH mješavina anglosakonskog i kontinentalnog, ali da nije isključena mogućnost da SDA podrži inicijativu doživotne kazne zatvora.
"Mi imamo kazne dugotrajnog zatvora, do 40 godina. To je standard Europske unije, ali naravno nije isključena mogućnost da SDA kao stranka podrži usvajanje doživotne kazne zatvora. Sve ovisi od predlagača i njihovih obrazloženja, ali i od zakonodavca", kazao je Čampara.
Napominje da bi u Bosni i Hercegovini bilo kompleksno usvajati doživotnu kaznu zatvora, budući da bi se trebalo krenuti od državne razine.
Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović kazao je da je Kazneni zakon donesen 2017. i da su tada pooštrili kaznenu politiku.
"Za posebna djela imamo predviđenu kaznu do 45 godina zatvora. Ovo što je usvojeno u Srbiji poslužit će nama za pripreme za izmjene i dopune Kaznenog zakona RS-a. One su programom rada predviđene za ovu godinu", otkrio je Kasipović.
Naveo je kako vjeruje da će se, nakon stručnih konzultacija, neka od rješenja naći u tekstu Kaznenog zakonika RS za daljnje pooštravanje sankcija za posebna djela i teže oblike kvalificiranih djela.
Dodao je kako ne isključuje mogućnost uvođenja doživotne kazne zatvora.
