Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Jozić s ministrima održao je u utorak u Livnu sastanak s komesarima Zajedničke komisije "Inicijative za lokalne vlasti" Europske unije u BiH Károlyem (Charlesom) Jókayem, Regulom Bäbler, Giorgiom Brosiom, Mladenom Milanovićem i njihovim suradnicima.
Na sastanku se razgovaralo o gospodarskom razvoju, pružanju javnih usluga, zdravstvu i oblasti javnog reda i sigurnosti, priopćila je Vlada HBŽ-a.
Istaknuto je da je planiranje Proračuna HBŽ-a realnije u odnosu na ranija razdoblja i da se prema Proračunu domaćinski odnosi.
Ministar financija HBŽ-a Stipan Šarac gostima je kazao kako je prošla godina završena u Proračunu HBŽ-a s pozitivnim rezultatom.
Šarac je kazao kako će iduće godine, uz ostalo, biti donesen Zakon o prometu nekretnina koji bi trebao poboljšati stanje u gospodarstvu, a u tom cilju bit će uvedeno i subvencioniranje kamata na kredite u gospodarstvu i uveden dječji doplatak sve u sklopu demografske politike aktualne Vlade HBŽ-a.
Naveo je i konstantne naknade u stopostotnom iznosu majkama rodiljama i jednokratne pomoći majkama rodiljama koje ne rade, a koje godišnje primaju 1.500,00 KM.
Istaknuo je i to kako će ova Vlada u idućem proračunu učiniti korak naprijed u svim oblastima života na prostorima županije.
Kako je predstavnike Zajedničke komisije interesirao odnos Vlade i općina resorni ministar je rekao da se to pitanje može reći i za odnos Federacije BiH prema županijama.
Argumentirano je iznio činjenice kako Vlada općinama na prostoru županije transferira financijsku pomoć kroz razna ministarstva Vlade i to ono što im prema Zakonu pripada i kroz razne projekte, posebice kapitalne kao što je izgradnja vodovodne mreže u svim općinama.
Prije tri godine u HBŽ-u promijenjen je Zakon o šumama što je povećalo prihode općinama, a naročito onima s najvećim šumskim bogatstvom.
Postavljeno je i pitanje kako unaprijediti gospodarstvo, konkretno u šumarstvu ako Federacija BiH već 12 mjeseci ne može donijeti Zakon o šumarstvu u Federaciji BiH.
Komesari Zajedničke komisije dobili su informaciju o broju korisnika županijskog Proračuna i neprincipijelnom odnosu raspodjele financijske i druge pomoći s Federalne i državne razine županijama, koje kao što je Hercegbosanska kao nerazvijena županija dobije petnaest puta manje financijske potpore nego što dobije Bosansko-podrinjska županija.
Više razine vlasti na razini Federacije i Bosne i Hercegovine ne prate napore i aktivnosti županije što je problem sustava.
Hercegbosanska županija uradila je i donijela Strategiju razvoja županije 2016.-2020. godine, a iduće godine treba biti donesena i Strategija ruralnog razvoja što se uklapa u politiku razvoja regije odnosno županije.
Naveden je i primjer kako je županija organizirala veterinarstvo u Hercegbosanskoj županiji, a 25 godina se mora čekati da to profunkcionira na razini države. To su samo neki od primjera nefunkcioniranja sustava u državi.
Na sastanku je rečeno da se sve čini na povećanju kvalitete pružanja usluga građanima, a precizno je izneseno funkcioniranje, financiranje i problemi u oblasti zdravstva na području HBŽ-a.
Iznesen je i podatak o broju osiguranih osoba i da se problemi u zdravstvu mogu riješiti samo reformom zdravstva u Bosni i Hercegovini.
U razgovoru o sigurnosti i javnom redu članovi Zajedničke komisije upoznati su s problemima graničnih prijelaza u županiji preko kojih se više ne može prometovati dobrima zbog urađene prekategorizacije, a ova županija je udaljena od tržišta Hrvatske odnosno Europske unije dvadesetak kilometara na koje su stoljećima ljudi iz ovih krajeva plasirali svoje proizvode što utječe na sigurnost ovog područja. Na tom planu očekuje se pomoć Europske komisije u Bosni i Hercegovini. I to je jedan od razloga što ljudi s ovog područja odlaze u Europsku uniju osiguravati egzistenciju.
Naveden je podatak da je ova županija prostorno najveća u Federaciji BiH i da je od cjelokupne međunarodne pomoći ovdje upućeno samo simboličnih 0,24 posto sredstava.
Rečeno je i to da je ova županija doživjela velika ratna razaranja i da se izlaz mora žurno tražiti u ulasku u Europsku uniju i Euroatlanske integracije i da na stanje sigurnosti utječu i niske plaće policije, nedovoljna opremljenost i uvjeti rada u kojima djeluju, navodi se u priopćenju.
