Ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman u emisiji "1 NA 1 s Romanom Bolkovićem" govorio je o vanjskopolitičkim prioritetima Hrvatske u 2026. godini, pri čemu je kao ključni cilj istaknuo članstvo u OECD-u, dodatno jačanje transatlantske i europske sigurnosti te povećanje globalne vidljivosti Hrvatske.
Ministar Grlić Radman predstavio je na početku emisije glavne vanjskopolitčke ciljeve Hrvatske u 2026. godini.
- Uvijek u svom poslu morate dobro planirati, a onda to i ostvariti. Na tome što ste ostvarili morate poentirati tako da osjetite da su dobri rezultati. Ušli smo u 2026. s jasnim ciljem i snažnom međunarodnom pozicijom, rekao je.
- Prvi prioritet je članstvo u OECD-u. To je kruna svega. Ono bi trebalo uslijediti u lipnju ove godine. Vodeća smo zemlja u ispunjenju kriterija, kazao je.
Kao drugi prioritet istaknuo je dodatno osnaživanje transatlanstke i europske sigurnosti.
- Hrvatska je snažno angažirana u pomoći Ukrajini u borbi za slobodu, kao što se Hrvatska prije više od 30 godina borila za slobodu, kazao je.
- Treći prioritet je globalna vidljivost. Ona već postoji zadnjih godina. Hrvatska uživa reputaciju, zanimanje i interes svijeta te je prepoznata kao ključna zemlja u ovom interesanstnom i zanimljivom geopolitičkom prostoru. Ne govorim samo o Europi gdje smo već činjenica, nego od Bliskog istoka, Azije pa i dalje. Tu gledamo ostvariti dugoročno partnerstvo sa zemljama s kojima dijelimo iste vrijednosti, dodao je. Naglasio je kako se Hrvatska snažno fokusira i na regionalnu sigurnost.
- Prioritet može biti i naša sigurnosno-politička situacija u neposrednom susjedstvu, kao i politika proširenja EU-a. Prvenstveno na zemlje Zapadnog Balkana, tu su BiH, Crna Gora i Albanija, rekao je.
S obzirom na to da su glavni vanjskopolitički ciljevi Hrvatske ostvareni, ustvrdio je Grlić Radman, logično je da se otvara prostor za druga područja od hrvatskog interesa, prenosi HRT.
Ministar se između ostaloga osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu te odogvorio na pitanje jesu li strani partneri svjesniji položaja Hrvata u BiH.
- Teško je govoriti generički "međunarodna zajednica". Tu se prvenstveno misli na EU i neke druge organizacije ili američke predstavnike. Oni koji su sudjelovali u kreiranju Daytonskog sporazuma zamislili su mulitetničku zemlju u kojoj će postojati mehanizam podjele vlasti i ravnoteža, kazao je.
Taj mehanizam, istaknuo je Grlić Radman - narušen je - jer Hrvati kao konstitutivni narod ne mogu birati svog predstavnika.
- To se treba ispraviti jer će BiH biti stabilna i prosperitetna tek kada se svim narodima prizna jednakopravnost, kao što to nalaže Daytonski sporazum i Ustav BiH.
Otvori KEKS Pay
