Mnogi toga nisu svjesni, no velik dio električne energije u kućanstvima troše uređaji koji su isključeni, ali i dalje priključeni na struju. Riječ je o takozvanoj fantomskoj potrošnji, gdje uređaji poput televizora, punjača za mobitele, računala ili igraćih konzola u stanju mirovanja neprestano crpe energiju. Iako se radi o malim količinama, zbrojeno na mjesečnoj razini, ovi "energetski vampiri" mogu činiti i do deset posto vašeg računa. Najjednostavnije rješenje je isključivanje uređaja iz utičnice kada ih ne koristite, a još praktičnija opcija je korištenje produžnih kabela s prekidačem. Jednim pritiskom na gumb možete ugasiti više uređaja odjednom i tako eliminirati nepotreban trošak.
Rasvjeta je jedno od područja gdje se uštede najlakše i najbrže postižu. Zamjena klasičnih žarulja sa žarnom niti modernim LED žaruljama jedna je od najisplativijih investicija. Iako je početna cijena nešto viša, ENERGY STAR certificirane LED žarulje troše i do 90 posto manje energije i traju petnaest puta dulje, što donosi dvostruku uštedu, kako na računu za struju, tako i na trošku zamjene. Uz to, maksimalno iskoristite prirodno svjetlo držeći zavjese i rolete otvorenima tijekom dana, a zidove obojite u svjetlije nijanse koje će dodatno osvijetliti prostor i smanjiti potrebu za paljenjem svjetala. Redovito čišćenje sjenila i samih žarulja također doprinosi boljoj iskoristivosti svjetlosti.
Gotovo polovica godišnjeg računa za energiju u prosječnom kućanstvu odlazi na grijanje i hlađenje, stoga je pametno upravljanje temperaturom ključno. Umjesto naglog pojačavanja grijanja ili hlađenja, održavajte konstantnu i ugodnu temperaturu. Preporučuje se da tijekom dana temperatura u prostorijama bude oko 20°C, a noću ili dok niste kod kuće oko 18°C. Svaki stupanj manje na termostatu može smanjiti potrošnju energije za nekoliko postotaka. Ljeti, umjesto neprestanog rada klima uređaja, koristite ventilatore te spuštajte rolete i navlačite zavjese tijekom najtoplijeg dijela dana kako biste spriječili ulazak topline u dom.
Kuhinjski uređaji veliki su potrošači, ali uz nekoliko trikova njihova se potrošnja može optimizirati. Hladnjak postavite što dalje od izvora topline poput pećnice ili radijatora i osigurajte barem deset centimetara prostora između stražnjeg dijela uređaja i zida kako bi zrak mogao slobodno cirkulirati. Optimalna temperatura za hladnjak je oko sedam stupnjeva Celzijusa, a za zamrzivač nula. Izbjegavajte stavljanje vruće hrane u hladnjak i ne držite vrata predugo otvorenima. Prilikom kuhanja uvijek koristite poklopce na posudama jer time možete uštedjeti i do 20 posto energije, a ploče štednjaka isključite nekoliko minuta prije kraja kuhanja kako biste iskoristili zaostalu toplinu.
Perilice rublja i posuđa najviše energije troše na zagrijavanje vode, stoga je pranje na nižim temperaturama najučinkovitiji način uštede. Većina modernih deterdženata jednako je učinkovita na 30 ili 40 stupnjeva kao i na višim temperaturama. Uvijek pričekajte da se perilica napuni do kraja prije pokretanja ciklusa jer pranje punog bubnja troši znatno manje resursa nego dva poluprazna. Zanimljivo je da korištenje perilice posuđa troši do 60 posto manje struje i čak 85 posto manje vode od ručnog pranja. Ako vaša sušilica rublja ima senzor vlage, obavezno ga koristite jer će se uređaj automatski isključiti kada je rublje suho, čime se sprječava nepotrebno trošenje energije.
Bojler je jedan od najvećih potrošača u kućanstvu, odgovoran za otprilike 15 posto ukupne potrošnje struje. Njegovu efikasnost možete značajno poboljšati redovitim čišćenjem kamenca s grijača, što može smanjiti račun za struju i do 30 posto. Termostat bojlera podesite na maksimalno 60 stupnjeva, što je sasvim dovoljno za sve potrebe, a sprječava nepotrebno pregrijavanje vode i nakupljanje kamenca. Ako imate dvotarifno brojilo, naviknite se vodu grijati tijekom noći kada je struja jeftinija. U manjim kućanstvima, gdje se topla voda ne koristi konstantno, isplativije je bojler uključivati samo po potrebi.
Iako zahtijevaju početno ulaganje, neke promjene donose dugoročne i značajne uštede. Pravilna toplinska izolacija doma najvažniji je korak prema energetskoj neovisnosti. Gubici topline kroz neizolirane zidove, krov i podove mogu biti ogromni, a kvalitetna izolacija može prepoloviti troškove grijanja i hlađenja. Zamjena stare stolarije novim, energetski učinkovitim prozorima također drastično smanjuje gubitak topline zimi i sprječava pregrijavanje prostora ljeti. Iako se radi o većoj investiciji, ona se s vremenom višestruko isplati kroz niže račune i povećanu udobnost stanovanja.
Otvori KEKS Pay
