Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Gradimo Banju Luku 21. stoljeća kao regionalnu metropolu

25. rujna 2020. u 14:20 0 komentara 198 prikaza

Svaki put kada uđete u grad na obalama Vrbasa, on pokazuje novo, ljepše, čišće, umivenije lice. Dobiva konture metropole koju se da usporediti i s puno većim srednjoeuropskim gradovima. Novi parkovi, dječja igrališta, kružni tokovi, ulickano središte grada... Svugdje se gradi, kranovi se izdižu u nebo. Kada pak dođete u ured gradonačelnika Banje Luke Igora Radojičića i vidite golemu hrpu dokumenata, planova, strategija... postaje vam jasno zašto je sve to tako.

Bili ste na čelu Narodne skupštine, čak kratko vrijeme i predsjednik Republike Srpske. Posljednji mandat ste na čelu Banje Luke. Što je zahtjevnije voditi?
Vrlo različiti poslovi. Na čelu Skupštine je visoka politička dužnost koja je nominalno broj dva u Republici. Podrazumijeva puno političkih odluka i vođenja politike, dok je posao gradonačelnika izvršni, operativni, menadžerski posao koji zahtijeva 24 sata borbe s konkretnim stvarima, koje najčešće nemaju nikakve ili vrlo malo veze s politikom. Znači, vrlo različiti poslovi. Svaki od njih težak na svoj način. S tim što ovaj posao gradonačelnika uzima puno više vremena, energije, truda. Politika je u Narodnoj skupštini malo sporija, podrazumijeva razgovore, pregovore, donošenje nekih općih akata, čije posljedice nekada i ne vidite, bilo pozitivne bilo negativne. Ovdje svaku konkretno odluku vi vidite trenutačno - valja li ili ne valja.

Budući da ste obrazovanjem na tehničkoj strani, rezultati i ciljevi jasni su vam i mjerljivi. Jeste li takvi kao gradonačelnik?
Moj koncept pristupa poslu, bilo na Narodnoj skupštini ili ranije na fakultetu dok sam radio, upravo je tehnički. Da postavite cilj, postavite dugoročne planove iz strategije i onda idete u provedbu s određenim rokovima, orijentirima. Tako i ovdje. Postavio sam određene ciljeve kroz izborni program “Banja Luka 2025.” koji se sad dopunjava kroz program “2025. plus”. I u Narodnoj skupštini RS-a imao sam određenu viziju rada i razvoja tog posla za dulje razdoblje. Tako i ovdje.
Postavili smo strateške smjerove razvoja grada, usvojena je strategija razvoja grada, usvaja se akcijski plan zelenoga grada, kao i strategija pametnoga grada, u tijeku je prihvaćanje urbanističkog plana grada. Znači, postavljaju se smjerovi za 21. stoljeće za jedan suvremeni srednjoeuropski grad srednje veličine.

Ponovno ste kandidat SNSD-a za gradonačelnika. Kakva su vam očekivanja na izborima?
Očekivanja su da nastavimo raditi ovaj posao, što podrazumijeva, dakle, pobjedu na izborima. Mislim da ovoga puta imamo vrlo veliku konceptualnu razliku konkurenata. S jedne strane, jedan tehnički i programiran pristup s vizijom i strategijom koja gleda 20 godina unaprijed te vidljivim rezultatima u protekle četiri godine, a, s druge strane, jedan pristup koji bismo najlakše nazvali show pristupom, odnosno lake medijske reklame. Radi se o pristupu uz potporu suvremenih medija, suvremenih tehnologija, lake populističke priče, površne, bez duboke strateške vizije. Ovdje ne govorimo o stranačkoj ili ideološkoj razlici, nego o iznimno važnom pristupu politici i gradu.

Zašto bi vas građani ponovno birali?
Treba imati na umu da građani politiku jednim dobrim dijelom, između ostalog, shvaćaju i kao show. Ali, mislim da smo u ove četiri godine pokazali jedno novo lice i jedan novi put razvoja grada. Konkretni rezultati su vrlo vidljivi, čitav niz urađenih stvari koje su Banju Luku transformirale. Za nas su to ciljevi: ponosan glavni grad Republike Srpske, regionalni centar koji privlači ljude izvan granica Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, koji vidi svoj kontekst razvoja u široj regiji, te moderan srednjoeuropski grad 21. stoljeća. Na tim polaznim odrednicama vi sad razvijate komunalne usluge, rješavate ekološke probleme, uvodite pametna rješenja u gradu, IT sektor, zapošljavanje, turizam. To je vizija Banje Luke 21. stoljeća.

Kada se Banja Luka promatra sa strane, postavlja se pitanje zar nije oporba mogla predložiti ozbiljnijeg kandidata od Draška Stanivukovića koji je svojevrsni zabavljač Ivan Pernar iz Hrvatskog sabora?
Bez obzira na generacijsku razliku, pristup, političko opredjeljenje, uvijek poštujem političke oponente kakvi god bili. Mi smo 2016. godine imali uvjerljivu pobjedu od 17.000 glasova u odnosu na tadašnjeg protukandidata koji je bio izuzetno ozbiljan (Dragan Čavić). Oporbeni blok predložio je bivšeg predsjednika Republike, predsjednika oporbene stranke s ogromnim iskustvom. No, građani su na to odgovorili sa 17.000 glasova razlike. Sada je ipak konceptualno drukčija priča. Oporba je doživjela brojne unutarnje lomove, raskole, promjene. Došla je neka nova generacija koja se tek treba pokazati. Mi smo, prije svega, uvjereni u ono što smo radili i ono što vidimo pred sobom kao viziju grada kao naše prednosti. Mi se ne osvrćemo niti ćemo se osvrtati na oporbu.

Banja Luka je doista veliko gradilište, što smatrate najznačajnijim postignućem iz aktualnog mandata?
Iskreno, teško je i nabrojiti sve što smo radili u prethodne četiri godine. Zaista je ovo bio jedan intenzivan razvojni ciklus za grad iako smo u sve četiri godine u kontinuitetu imali ozbiljnih poteškoća. Mi smo 2019. godine imali izvanrednu situaciju zbog prijetnje poplavama, 2020. godine imamo epidemiju s golemim posljedicama, tijekom gotovo čitave 2018. Banja Luka imala je prosvjede. Sve su to elementi koji su utjecali na razvoj grada, tako da ne možemo kazati kako smo imali lagodno ozračje u kojemu smo mogli raditi bez ometanja. Međutim, imamo nekoliko blokova u kojima se radi. Jedan je čitav blok tih komunalnih, velikih infrastrukturnih projekata pod zajedničkim nazivom “Banja Luka se gradi”.
U ove četiri godine napravljena je potpuno nova gradska toplana za centralno grijanje grada, nova tvornica vode za jedno široko područje Grada, uglavnom prigradskih i seoskih područja, tri sportske dvorane, četiri mosta na Vrbasu, što je iznimno značajno jer se ovaj grad razvija na dvije obale ove rijeke. To je povijesni pothvat. Zatim, izgradili smo 12 kružnih tokova, 26 dječjih igrališta, desetke kilometara nove vodovodne mreže... Ulažemo u vodoopskrbu i kanalizaciju 28 milijuna maraka koji trebaju riješiti stabilnu opskrbu vodom za više od 95 posto stanovništva. To su krupni, kapitalni projekti. Transformaciju je doživjelo i središte grada koje se nastavlja na arhitekturu iz tridesetih godina i sada dobiva pečat 21. stoljeća, pa do najudaljenijih seoskih područja gdje rješavamo društveni dom, vodu, rasvjetu... u cilju ravnomjernog razvoja. Gradimo i novu kongresno-konferencijsku koncertnu dvoranu, koja je još jedna razglednica grada.

Govorite samo o infrastrukturi?!
Drugi dio projekata zove se “Banja Luka ljudskog lica” i on se ne bavi samo komunalnom infrastrukturom. Bavi se problemima starih, problemima invalida, mladih, djece, zdravstva. Mi smo prošle godine počeli ciklus besplatnih zdravstvenih pregleda za kardiovaskularna i maligna oboljenja gotovo kompletne populacije grada u cilju da se u dvije godine obuhvati sva punoljetna populacija s ranim testovima na ova tipična oboljenja. Pokrenuli smo proces raznih projekata za stare pod nazivom “Zdravo starenje” koji su se od pretprošle godine razvijali na cijelom području u cilju da se više od 40.000 Banjolučana koji su umirovljenici angažira u društvenom životu i da im se pruži ugodnije starenje. Tu su i programi za djecu, za mlade. Bili smo kandidat za europsku prijestolnicu kulture.

“Tukli” ste se s Mostarom...
Da, u finalu smo bili i s Mostarcima, a na kraju su pobijedili Norvežani. Kao na Euroviziji. Sada se želimo okupiti oko kandidature za europsku prijestolnicu mladih. Sve to dio je naših projekata koji nema veze s infrastrukturom i podiže društveno ozračje u gradu. Dodajmo tome da smo prošle godine imali najviše kulturnih, sportskih, zabavnih događanja. Grad je, u pravome smislu, vrio. Stotine raznih događaja obogatile su domaće stanovništvo, a za druge su bile pozivnica da se dođe u ovaj grad. Naravno, 2020. je potpuno atipična i u njoj smo se morali baviti drugim stvarima, gdje se opet pokazivalo liderstvo.

Ali, nažalost, bili ste i lider po broju zaraženih koronavirusom. Kako je bilo funkcionirati u takvim okolnostima?
Kada se epidemija primakla ovim našim prostorima, nama je bilo jasno da je samo pitanje trenutka ili dana kada će se prebaciti na ove prostore u nekom obliku. U veljači nismo imali dojam koliko će to trajati ni kojega će obujma biti jer je i u cijelome svijetu to bila novost. Mi smo deset dana prije pojave prvoga pacijenta u Banjoj Luci počeli s preventivnim mjerama upozoravanja stanovništva i pripremama za ono što će se događati kad se pojavio prvi pacijent. Tako smo dočekali ovu epidemiju manje-više spremni iako je to svima bila potpuno nova nevjerojatna situacija.
Budući da grad ima očito veliku frekvenciju kontakata s okolinom, u samom startu iz triju različitih zemalja gotovo istodobno, Slovenije, Italije i Austrije, imao je ulazak oboljelih. Banja Luka je zbog toga u toj prvoj fazi bila grad koji je imao najviše oboljelih. Tako da smo prvi morali primjenjivati mjere. Tek poslije se pojavljuju druge općine, republički stožer i ostali. Valjalo je organizirati život u uvjetima policijskog sata, zabrane kretanja starijim osobama. Mi smo ad hoc organizirali akciju “Niste sami”, odnosno dostavu osnovnih artikala starijim osobama kojima je bilo zabranjeno kretanje. Mislim da smo tu fazu iznijeli za primjer.

Kakva je suradnja Banje Luke s drugim sredinama u BiH, ali i regiji, tko vam je uzor?
Mi smo sebi postavili cilj da Banju Luku razvijamo u usporedbi s regionalnim prijestolnicama. Znači, nama je referencija ono što se događa u Ljubljani, Beogradu, Zagrebu, Novom Sadu, nastojeći “igrati u toj ligi”. Jesmo manji po broju stanovnika i veličini, ali jednako kao i oni nastojimo ubrzati razvoj i primijeniti takva iskustva. Imamo vrlo intenzivnu suradnju u regiji i najbolja je s Ljubljanom, Beogradom i Novim Sadom.
To su gradovi s kojima imamo intenzivnu suradnju o svim pitanjima. Najviše se nastojimo mjeriti s Ljubljanom koja je slične veličine jer su Zagreb i Beograd mnogo veće metropole. S tim ljudima imamo otvorenu dnevnu suradnju.

Kakav je položaj hrvatske zajednice u Banjoj Luci, kakva je suradnja s njima, imaju li potporu Grada?
Ono što je nama primarno bitno jest da uvjeti za život u gradu budu jednaki za sve i da se građani u njemu ugodno osjećaju bez obzira na svoju orijentaciju, političku, nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu. Ostvariti to na Balkanu iznimno je zahtjevno, odnosno da vi u gradu imate ozračje koje će biti komforno, ugodan za život bez obzira na vašu orijentaciju ove i one vrste. Mislim da smo mi u prethodne četiri godine imali jedno takvo ozračje koje nije bilo narušeno bilo kakvim međunacionalnim ili međuvjerskim problemima ili nečim sličnim. Hrvatska zajednica malobrojna je ovdje u Banjoj Luci.
Ovdje je, naravno, sjedište Biskupije i ja sam, već i dok sam bio na mjestu predsjednika Parlamenta, imao vrlo intenzivnu i dobru komunikaciju s Banjolučkom biskupijom i biskupom Komaricom te pomoćnim biskupom Semrenom. Oni su uvijek pozvani i nastoje sudjelovati u našim događanjima kao i mi obrnuto.
Prošle godine bila je važna obljetnica samostana Marija Zvijezda u kojoj je sudjelovao i Grad, a ne samo ova vjerska zajednica. Prošloga tjedna ovdje je bio i reis-ul-lema Kavazović. Imali smo jako dobar razgovor, isto se znamo desetak godina od početka njegova mandata. Ocijenili smo, što je meni izuzetno važno kao gradonačelniku Banje Luke, da mi nemamo otvorenih pitanja i problema, tako da islamska vjerska zajednica u Banjoj Luci potpuno nesmetano djeluje među svojim narodom. Za mene je najvažnije da imamo to ozračje normalnog života i rada ovdje u gradu i kontakt. Postoji određeni broj nevladinih organizacija i udruga koje Grad podržava, kao što je Caritas, kao što je hrvatsko pjevačko društvo, koje koristi naše prostore, kao što je Merhamet i slično.
Mi tu nastojimo prema svima jednako se ponašati kako bi dobili prostor od Grada, da imaju određenu financijsku potporu. Malobrojna je zajednica, ali ono što je najvažnije, postoji komunikacija i postoji dobra volja za suradnjom.

Pretpostavljam da pratite i visoku politiku. Kako gledate na pokušaje iz Sarajeva da se dokine čak i daytonsko sveto slovo - konstitutivnost naroda, postojanje dvaju entiteta?
Najprije, mi svjedočimo jednoj stalnoj političkoj nestabilnosti koja traje nekoliko desetljeća i u kojoj se mijenjaju načini i pojavni oblici, a u osnovi su slične razlike u pogledima koje traju isto toliko desetljeća. Ono što je temeljni izazov za Srbe i Hrvate na ovom prostoru je izazov da ne dopuste majorizaciju i ne dopuste u nekom trenutku, sada ili za 20 godina, svođenje ovih naroda na razinu nacionalne manjine. Taj temelj konstitutivnosti, koji je osnova Daytona, uporno se pokušava na ovaj ili onaj način izmanipulirati, izbjeći ili slično kroz konstituiranje tijela vlasti na ovaj ili onaj način. Tu je, naravno, najviše problema u nefunkcionalnosti Federacije BiH koja ni dvije godine nakon izbora ne može izabrati Vladu, konstituirati cijeli niz tijela i gdje postoji konstantan otvoren problem odnosa između hrvatskog i bošnjačkog korpusa. U osnovi je konceptualna razlika Hrvata, koji traže da budu jednakopravan konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini, i vodećih bošnjačkih stranaka, koje imaju tri desetljeća konstantne politike razmišljanja da većina od jednog čovjeka u Bosni i Hercegovini može značiti majorizaciju nad cijelom državama. Dok god ne bude postojao jedan racionalan pristup iz političkog Sarajeva koji će prihvatiti realitet u Bosni i Hercegovini, postojanje dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda, ne formalno u smislu da to piše, već zaista i sadržajno, Bosna i Hercegovina bit će u tim problemima. Dok god se ne prihvati ravnopravnost, bez obzira na broj.
Mijenjale su se opcije koje su vladale u Sarajevu, ali je politička poruka ostajala ista. Vidjeli smo i Stranku za Bosnu i Hercegovinu, SDP, SDA, ali je bit ideologije ostajala sve vrijeme manje-više ista, samo je nekad bila više obojena nacionalno, a nekad kvazigrađanski.
Dok god iz političkog Sarajeva ne budu prihvaćali činjenice koje su u BiH na tragu onoga što imamo u Švicarskoj, Belgiji, dok se bude pokušavalo napraviti nešto drugo, mi ćemo biti u kroničnim problemima

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.