Iako je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH velikom većinom glasova usvojio prijedlog zakona o dopuni Zakona o trošarinama u BiH, a koji bi Vijeću ministara BiH pružio alat da u slučaju kriza i poremećaja na tržištu privremeno ukine ili smanji iznos trošarina na gorivo, mali su izgledi da to rješenje prođe u Domu naroda Parlamenta BiH, što u prijevodu znači da žitelji zemlje, koji ionako posrću pod snažnim inflacijskim udarima, neće moći računati na odgovor države kada je riječ o “obaranju” cijena goriva koje iz dana u dan rastu, piše portal Večernjeg lista BiH.
Razloge ovakvog pesimističnog scenarija valja tražiti u potezu SNSD-a, čiji su zastupnici bili protiv zakonskih dopuna u Zastupničkom domu te je za očekivati kako će biti protiv i u Domu naroda, a budući da u navedenom parlamentarnom domu imaju svojevrsni kontrolni paket, posljedica bi, vrlo realno, bila da od izmjene Zakona o trošarinama neće biti ništa. S druge strane, upravo iz ove stranke sada dolaze poruke kako će na razini entiteta donijeti rješenje kojim bi se građanima RS-a vratilo 10 posto od trošarine na naftu.
Složena tematika
Obrazloženje im je kako prihodi od trošarina pripadaju entitetima te bi njihovo ukidanje kroz državni zakon navodno narušilo ekonomsku situaciju u RS-u te stoga kao mjeru predlažu povrat od trošarina samo građanima RS-a. Upitno je, međutim, kako će to biti tehnički izvedivo s obzirom na to da je Zakon o trošarinama državni zakon te je prostor za manevriranje entiteta u tom smislu prilično sužen.
No, s obzirom na to da smo u izbornoj godini, u Bosni i Hercegovini je sve moguće, tako i predlaganje ovakvih ideja ili pak blokada rješenja na državnoj razini koje je bilo jedinstvena prilika da država, odnosno sve stranke i predstavnici sva tri naroda pokažu odgovornost prema žiteljima zemlje i koje bi u kratkom roku omogućilo Vijeću ministara da djeluje kroz suspenziju trošarina te očekivani pad cijena goriva.
Zanimljivo je pak kako su upravo i izaslanici SNSD-a 2022. godine bili za ukidanje trošarina, baš kao i svi ostali izaslanici, pa se postavlja pitanje što se u međuvremenu promijenilo i otkud tvrdnje iz Banje Luke kako bi novo zakonsko rješenje bilo prijenos nadležnosti.
Odgovor je višeslojan, no može se sažeti u tvrdnju kako je i ova tematika, o kojoj izravno ovisi životni standard žitelja zemlje, kolateralna šteta političke krize u kojoj se nalazimo mjesecima. Upravo se ta kriza, koju karakteriziraju s jedne strane srpska politička koncepcija urušavanja institucija zemlje, a s druge bošnjački pokušaji izgradnje unitarne države, prelama kroz rad zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini. Pitanje trošarina samo je jedno od onih koja su tek na površini tehnički problem. Riječ je o posljedici dugotrajnog urušavanja međusobnog povjerenja koje je dodatno osnaženo predizbornom kampanjom koja već pola godina puni gorivne članke stranačkih motora.
Nažalost, neće puniti spremnike građana koji svakodnevno svjedoče promjenama cijena na benzinskim crpkama, a neizvjesnost koju karakterizira stanje na Bliskom istoku dodatno utječe na nestabilnost tržišta koje cijene formira uzimajući u obzir procjene. One za sada govore kako od deblokade Hormuškog tjesnaca nema ništa u dogledno vrijeme.
A zakonska dopuna koja bi, sve su prilike, mogla ostati mrtvo slovo na papiru, omogućila bi da, u slučaju poremećaja na tržištu ili drugog opravdanog razloga, Vijeće ministara BiH može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa trošarine na naftne prerađevine definirane člankom 17. Zakona o trošarinama. Takve bi se odluke, dodaje se u idućem članku, donosile na razdoblje od maksimalno 6 mjeseci u tijeku jedne kalendarske godine. Prema trenutačnom zakonskom rješenju, trošarine na dizelsko gorivo i ostala plinska ulja iznose 0,30 KM po litri, a na benzin od 0,35 do 0,40 KM.
U praksi bi to značilo da bi za onaj iznos za koji se privremeno smanji vrijednost trošarina (ili se ona ukine) finalna cijena goriva bila niža. Na cijenu trošarine obračunava se i PDV, tako da u slučaju pojedinih goriva u krajnjem slučaju to može značiti nižu cijenu goriva i iznad 50 feninga po litri.
Europski put
Uz trošarine, niz je i drugih rješenja koja su trenutačno na čekanju u zakonodavnoj vlasti, a uz ostalo, i dva zakona iz europskog paketa čije je usvajanje preduvjet za početak pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom. Posljedica bošnjačkog uvjetovanja dnevnim redom, kao i srpskog rušenja kvoruma, u međusobnoj su korelaciji jer obje političke pozicije čine dvije strane iste medalje, a ona u praksi dovodi BiH pred zid daljnjeg napretka prema Europskoj uniji.
Poznato je kako je Europsko vijeće još u ožujku 2024. godine donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, no BiH je još uvijek u poziciji da ne može početi proces pregovaranja. Sve je manje prilike da će takvo što biti omogućeno u ovoj godini. Za to vrijeme geopolitičke silnice upućuju na osnaženu potrebu ubrzanog europskog puta Bosne i Hercegovine, ali i jugoistoka Europe u cjelini, a toga su sve više svjesni i u institucijama Unije.
Otvori KEKS Pay
