Nakon ekonomski "crne" 2020., koju je obilježilo globalno pandemijsko zatvaranje, prošla je godina u cijelome svijetu bila godina oporavka, piše Večernji list BiH. Osjetilo se to i u BiH, gdje je, unatoč unutarnjim problemima i nepovoljnom ambijentu, priljev izravnih stranih investicija u 2021. godini iznosio 971,2 milijuna KM. Pokazuju to podaci Centralne banke BiH prema kojima više od četvrtine tog iznosa otpada na Švicarsku (210,8 milijuna KM). Iza ove europske države dolaze investicije iz Turske (147 milijuna KM) i Velike Britanije (126,1 milijun KM).
Najviše u trgovini
Promatrano po djelatnostima, najviše investicija realizirano je u oblasti trgovine na malo - 172,9 milijuna KM, zatim u oblasti proizvodnje gotovih metalnih proizvoda - 114,1 milijun te u oblasti proizvodnje baznih metala - 102,7 milijuna KM. To je, ukupno gledano, ohrabrujuće jer su investicije za 250 milijuna veće nego u 2020. godini. Naravno, treba imati u vidu da je 2020. po mnogočemu nereferentna jer je bila obilježena pandemijom. Stvarno stanje investicija u BiH vidjet će se tek nakon što se zaokruže podaci za ovu godinu. Na kraju 2021. godine stanje izravnih stranih investicija iznosilo je 16,28 milijardi KM. Taj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanje poduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja izravnih investicija i dalje se odnosi na Austriju (2,88 milijardi KM ili 17,7 posto ukupnog stanja investicija), Hrvatsku (2,72 milijarde KM ili 16,7 posto) i Srbiju (2,25 milijardi KM ili 13,8 posto). Promatrano po djelatnostima, najviše je izravnih stranih investicija u oblasti financijskih usluga (3,67 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,75 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,44 milijarde KM). Prema dostupnim najavama, struktura investitora neće se značajnije mijenjati u bližoj budućnosti. Umnogome će investicijski val u BiH ovisiti o Europskoj uniji, a posebice o Hrvatskoj i Austriji kao tradicionalno najvećim ulagačima na ovom prostoru. Najveća prepreka stranim ulaganjima u BiH i dalje su nesigurnost i politička situacija, neizvjesnost što će se dogoditi u budućnosti. Osim tih neriješenih političkih odnosa, koji se reflektiraju i na učinkovitost institucija, potencijalne ulagače odvraćaju i neprilagođeni zakoni, brojne administrativne prepreke. Potvrđuje to i nedavno istraživanje koje je provelo Predstavništvo njemačkog gospodarstva u BiH prema kojemu oko polovina ispitanika smatra da je trenutačna gospodarska situacija u BiH loša. Ipak, ispitanici očekuju da će se poslovna situacija njihove kompanije poboljšati u ovoj u odnosu na prethodnu godinu. Istraživanje je provedeno proljetos, a sudjelovalo je ukupno 47 srednjih i malih poduzeća. Od toga, 41 posto dolazi iz uslužnog sektora, 21 posto su trgovinska poduzeća, 30 posto ih je u proizvodnom sektoru, a osam posto u sektoru građevinarstva. Od ispitanika, 67 posto kompanija ima sjedište u BiH, a 15 posto u Njemačkoj. Broj kompanija koje bi ponovno izabrale BiH kao lokaciju za ulaganje povećao se sa 75 posto u 2021. na 84 posto u ovoj godini.
Gospodarska politika
Polovina kompanija koja je sudjelovala u istraživanju očekuje da će investicijska potrošnja ostati ista u ovoj godini, a više od polovine (52 posto) očekuje povećanje broja zaposlenih. Istraživanje je obuhvatilo i gospodarske posljedice ruske invazije na Ukrajinu koje se očituju ponajprije u većim cijenama energenata, sirovina i materijala, poremećajima u lancima opskrbe i logistike, manjku sirovina i materijala, padu broja narudžbi određenih proizvoda, padu proizvodnje i gubitku poslovnih partnera. Polovina poduzeća koja su obuhvaćena istraživanjem smatra da su cijene sirovina najveći čimbenik rizika za gospodarski razvoj u sljedećih 12 mjeseci. Za 42 posto poduzeća koja su odgovorila okvir gospodarske politike i cijene energije drugi su najveći poduzetnički rizik. Polovina anketiranih poduzeća proširuje obuku kod sebe kako bi ublažila posljedice nedostatka kvalificiranih radnika, što je također sve veći problem u BiH. Istraživanje pokazuje i da 70 posto anketiranih kompanija smatra proces približavanja Europskoj uniji, kao i otvaranje njemačkog tržišta iznimno važnim.
