„Revizija izlazi iz ureda i ulazi u život građana,“ poručio je generalni revizor Ureda za reviziju institucija FBiH Mirza Kudić, naglašavajući da revizija više nije samo provjera financijskih izvješća, već i način da se utiče na oblikovanje javnih politika i jača povjerenje u institucije.
Na IV Međunarodnom kongresu javnog sektora Nexus u Neumu, koji organizira konzultantska kuća Revicon, Kudić je govorio o tome kako suvremeni revizijski pristupi mogu postati alat koji direktno utiče na odgovornost vlasti.
„Građani očekuju rezultat, a ne samo poštivanje financijsko-izvještajnih principa. Revizija danas i ubuduće mora da spaja provjeru zakonitosti i točnosti sa procjenom učinka javnih politika, uključujući ekološke, društvene i upravljačke faktore te koristiti digitalne alate. Cilj je da javni resursi donesu osjetan rezultat poboljšanja za građane,” naglasio je Kudić.
To znači da izvješća revizije više nisu zatvoreni tehnički dokumenti, već informacije dostupne građanima i medijima, koje mogu poslužiti za kvalitetnije proračunsko planiranje i bolje politike.
U Federaciji BiH već se bilježe pomaci. Ured za reviziju koristi naprednu analitiku i elemente umjetne inteligencije za otkrivanje nepravilnosti i rizika, dok tematske revizije sve češće obuhvataju zdravstvo, obrazovanje i zaštitu okoliša. Nalazi se povezuju i s ciljevima održivog razvoja, od rodne ravnopravnosti i inkluzivnog obrazovanja do zaštite voda i smanjenja zagađenja zraka. Kontekst klimatskih promjena dodatno povećava značaj ovog pristupa, jer loše upravljanje resursima ima dugoročne ekonomske i zdravstvene posljedice.
Govoreći o strateškim izazovima, Kudić je naveo spor prelazak na međunarodne računovodstvene standarde (IPSAS) u Federaciji BiH, što podrazumijeva potpunu podršku zakonodavne i izvršne vlasti, educiranje kadrova i kvalitetne podatke, bez čega je teško napraviti iskorak.
Novi standardi EU već traže od privatnih kompanija izvještavanje o društvenom i ekološkom utjecaju poslovanja. Očekuje se da će isti zahtjevi uskoro obuhvatiti i javne institucije, što za BiH znači modernizaciju financijskog izvještavanja i uspostavu sustava za pouzdana izvješća o održivosti.
No, praksa pokazuje i slabosti budući da veliki broj preporuka revizora i dalje ostaje neproveden, te se iste ne shvataju kao preporuka za iskorak, nego se koriste samo u negativnoj konotaciji. Drugačiji pristupi, utjecali su i na modeliranje revizije. Primjer je pandemija koja je dodatno otvorila pitanja odgovornosti, od javnih nabavki do upravljanja javnim poduzećima. Kudić rješenje vidi u jasnim rokovima i odgovornosti za svaku preporuku, većim ulaganjima u digitalnu reviziju i obuku kadrova te izvješćima koja će biti razumljiva građanima.
„Kada spojimo standarde, podatke i tehnologiju s odgovornom provedbom preporuka, revizija može postati dio svakodnevnog života građana, način da se bolje upravlja javnim novcem i jača povjerenje u institucije,“ zaključio je Kudić.
Otvori KEKS Pay
