Iako se ugovorima sa Svetom Stolicom, a kasnije i Srpskom pravoslavnom crkvom, obvezala da će usvojiti poseban zakon o neradnim danima u vrijeme vjerskih blagdana, država Bosna i Hercegovina još nije donijela takav propis. Naprotiv, svi dosadašnji pokušaji reguliranja ove oblasti pali su u vodu zbog inzistiranja nekih stranaka, a prije svih SDP-a, da se usvoji jedinstven zakon o državnim i vjerskim blagdanima i neradnim danima. Kao što je poznato, unutar BiH nema suglasnosti o datumima koji bi se trebali obilježavati kao državni blagdani pa tako i reguliranje rada za vjerske blagdane biva kolateralna šteta u ovim političkim sukobima.
Izaći iz pat-pozicije
Zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mato Franjičević predvodnik je novog pokušaja da se izađe iz ove pat-pozicije i zakonski regulira barem odnos države prema vjerskim blagdanima. On je u parlamentarnu proceduru uputio prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih blagdana u BiH, obrazlažući to upravo obvezom države prema međunarodnim ugovorima, ali i zbog otklanjanja diskriminacije građana koja postoji zbog činjenice da je ovo pitanje trenutačno različito regulirano u Federaciji, RS-u i Brčko Distriktu.
Regulirati blagdane
- Zakon je usmjeren na opće dobro, nasuprot bilo kojem jednostranom interesu te kao takav nudi odlučan doprinos promicanju ljudskih prava, jedinstva i mira, posebice u multireligioznom društvu kakvo je naše. Zakon, usto, brani i promiče vjersku slobodu, kao jedno od fundamentalnih prava ljudi, ističe Franjičević u obrazloženju svog prijedloga. Bit zakona je da pripadnici svih vjerskih zajednica imaju godišnje pravo na plaćeno odsustvo pet neradnih dana u vrijeme vjerskih blagdana. Predloženo rješenje ne utječe na slobodu izbora pojedinaca da i korištenjem dana godišnjeg odmora ili drugog slobodnog dana na poseban način obilježe i druge za njih značajne vjerske datume.
Po Franjičevićevom prijedlogu, Bošnjaci bi imali pravo na dva neradna dana za vrijeme Kurban-bajrama te po jedan neradni dan za ramazanski Bajram, Novu hidžretsku godinu i dan rođenja poslanika Muhameda. Pravoslavcima bi, pak, po jedan neradni dan bio zajamčen za Božić, Vaskrs, Veliki petak, Duhove i Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, dok katolici ne bi radili po jedan dan za Božić, Bogojavljenje, Tijelovo, Veliku Gospu i dan Svi sveti. Židovi bi imali pravo na neradne dane za Pesah, Jom Kipur, Roš Hašanu, Sukot i Šavuot, a pravo na pet neradnih dana imali bi i pripadnici ostalih vjera.
