Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić u intervjuu za Večernji list govori o putu BiH prema EU, promjeni Izbornoga zakona, ali i potezu veleposlanika BiH u Rusiji za koji smatra kako je vrlo promišljen.
Kako komentirate potez veleposlanika BiH u Rusiji Mujezinovića koji se fotografirao s ratnom zastavom Armije BiH? Smatrate li da je promišljen?
- Vrlo vjerojatno promišljen, ali krajnje neodgovoran potez veleposlanika prema državi Bosni i Hercegovini koju predstavlja u Ruskoj Federaciji. Tim činom otvorio je mogućnost svim veleposlanicima u bosanskohercegovačkoj DKP mreži postupati na isti ili sličan način. Takva vrsta neodgovornosti ne doprinosi izgradnji sustava i jačanju države BiH, već upravo suprotno.
Gospodine Brkiću, BiH su nedavno posjetili najveći dužnosnici EU i predstavili strategiju Europske komisije (EK) o zapadnom Balkanu. Za BiH strategija predstavlja razočaranje ili prigodu?
- Strategija EK o zapadnom Balkanu svakako je prigoda za BiH. Ona predstavlja konkretni izričaj Europske unije prema zemljama zapadnog Balkana te pokazuje jedan novi, obnovljeni pristup i prepoznaje značaj zapadnoga Balkana za EU. Strategija poručuje kako je zapadni Balkan dio Europe i naglašava otvorenu perspektivu članstva u EU za sve zemlje zapadnoga Balkana na osnovi pojedinačnih zasluga, uz poštivanje svih normi i provedbu potrebnih reformi. Vjerodostojna perspektiva pristupanja ključni je pokretač transformacija u regiji i predstavlja način da se osnaže kolektivna integracija, sigurnost, prosperitet i društveno blagostanje, što je ključno za jačanje pomirenja i napretka. Važno je naglasiti kako unutar strategije nema jasno definiranih rokova, što nam pruža odrediti koliko ćemo biti ozbiljni spram ispunjavanja točaka akcijskog plana strategije za zapadni Balkan. Strategija definira kako je proširenje puno više od tehničkoga procesa. To je generacijski izbor. Zadovoljni smo činjenicom jer je u dokumentu jasno rečeno kako je perspektiva zapadnog Balkana za članstvo u EU u političkom, sigurnosnom i ekonomskom interesu i samoga EU. Unatoč trenutačnim izazovima s kojima je sučeljena Unija (Brexit), riječ je o geostrateškoj investiciji u jaku, ujedinjenoj Europi, koja se temelji na zajedničkim vrijednostima, a istodobno predstavlja i moćan instrument za promoviranje demokracije, ekonomije i vladavine prava.
No, činjenica je da je BiH svrstana u društvo s Kosovom koje čak šest zemalja EU nije priznalo. Što vam to govori?
- U strategije EU jasno je naglašeno kako će reformski putevi i brzina ispunjavanja uvjeta svake zemlje zapadnoga Balkana pojedinačno odrediti njezino kretanje prema članstvu u EU. Dakle, pružena je mogućnost da svaka pojedinačna zemlja “sustigne” i “prestigne” jedna drugu u procesu europskih integracija na temelju napretka koji postigne. Uz Kosovo, BiH nema status zemlje kandidata za članstvo za EU te nas ta činjenica stavlja u institucionalno nepovoljniji položaj u odnosu na druge zemlje zapadnoga Balkana. Odgovori na upitnik koje je Bosna i Hercegovina predala tijekom posjeta predsjednika EK Jean-Claudea Junckera temelj su za izradu mišljenja EK (avis) o našem kandidacijskom status. Predsjedanje Austrije (druga polovina 2018.) i Rumunjske (prva polovina 2019.) Vijećem EU realan je vremenski okvir za odluku Europskog vijeća za dodjelu kandidacijskog statusa BiH. Tek tada predstoji zahtjevan posao otvaranja pregovora o članstvu s EK.
BiH godinama zaostaje za susjedima na putu prema EU, a što je rezultat nepostojanja političke volje, ali i kompliciranog sustava. Kako unaprijediti BiH, ne samo u smislu njezina puta prema EU nego i učinkovitijeg donošenja odluka?
- Točno je da BiH zaostaje za susjednim zemljama te da je velika integracijska stanka napravljena od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2008. pa do njegova stupanja na snagu 2015. Pod dirigentskom palicom Predsjedništva BiH učinjena je predaje zahtjeva za članstvo u EU 15. veljače 2016., Europsko vijeće zatražilo je od EK izradu mišljenje (avis) o našem zahtjevu u rujnu 2016., povjerenik Hahn predao je upitnik za BiH u prosincu 2016., a predsjedatelji Predsjedništva i Vijeća ministara BiH predali su odgovore na upitnik BiH gospodinu Junckeru prošloga tjedna na ceremoniji u Sarajevu. Razlog našeg zaostajanja leži u gotovo 7 godina nerazboritog uvjetovanja od EU pitanjima koja nisu mogla imati najniži zajednički politički sadržatelj u BiH, kao i opredijeljenosti institucija BiH i pojedinaca koji su sjedili u njima, a pogotovo onih koji su imali izravnu nadležnost za definiranje i provođenje vanjskopolitičkih ciljeva BiH. Ovaj saziv Predsjedništva i Vijeća ministara BiH dokazuje kako, kada ima volje, ima i načina da se BiH integracijski približi EU. Kako nas je gospodin Juncker ohrabrio za do sada dobro urađen posao, istim tempom moramo nastaviti i iskoristiti pozitivan momentum te, iako je izborna godina, nadam se kako ćemo postići dogovor i usvojiti reformu Izbornog zakona, a nakon održanih izbora učinkovito proveli rezultate, legitimno kreirali sve razine vlasti te, uz političku stabilnost, nastavili dinamično na europskom putu i time opravdali povjerenje pozitivnog europskog zamaha i generacijskoga izbora.
Među političkim kriterijima koje će BiH morati ispuniti na svome putu prema EU zasigurno je i promjena izbornog zakonodavstva. Kako u tom smislu zadovoljiti presudu Ustavnog suda BiH, ali i presudu “Sejdić i Finci”?
- Kako sam već naglasio, izborna godina je u svakoj, pa i u mnogo uređenijim državama od BiH izazovna godina. Ova izborna godina nosi posebno političko breme jer moramo doći do izmjene Izbornog zakona kako bi se mogli provesti izborni rezultati te kako ne bi došlo do blokade demokratskih procesa u BiH, kako je i sam Juncker naglasio u svom obraćanju bh. parlamentarcima. Za EU općenito, ali i u strategiji za zapadni Balkan, kapitul vladavine prava posebno je podcrtan i važan. Poštivanje presuda sudova temelj je pravne sigurnosti, kakav god personalni uklon netko imao prema njima. S posebnom pozornošću mjeri se provedba presuda ustavnih sudova jer oni su ti koji kažu koliko su pravni propisi pojedine zemlje usklađeni sa samim Ustavom kao temeljnim aktom. Važno je da dođe do promjene Izbornog zakona čim prije, na načelima presude Ustavnog suda BiH, kako bi i izvješće o napretku BiH, koje će prezentirati polovinom travnja ove godine EK, moglo detektirati taj napredak. Za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci” nužna je izmjena Ustava BiH. U bližoj prošlosti ni jedna država nije postala članica EU, a da prethodno nije promijenila svoj ustav, što zbog suštinskih što zbog tehničkih razloga pristupanja te zemlje EU. Posao izmjene Ustava BiH je pred nama te nam je zbog toga potrebna politička stabilnost i legitimni predstavnici koji bi nakon izbora mogli vjerodostojno pristupiti ovom uistinu izazovnom poslu.
BiH godinama nije u stanju ni aktivirati MAP. Što je sada prijeporno i očekujete li da se BiH približi tom cilju?
- MAP za BiH u svakom trenutku može aktivirati Sjevernoatlantsko vijeće (NAC) NATO saveza nakon što procjeni da su ispunjeni uvjeti stavljeni pred BiH zaključcima NATO-ova summita iz Tallinna iz 2010. Jedan od izazovnih uvjeta iz Tallinna je knjiženje perspektivne vojne imovine na državu BiH. Trenutačno je u procesu knjiženja registrirana 31 od 57 perspektivnih vojnih lokacija, kako je to precizirano dokumentom “Pregled obrane” koji je usvojilo Predsjedništvo BiH. Ne treba zaboraviti da tallinnski uvjet ne podrazumijeva samo knjiženje perspektivnih vojnih lokacija, već, između ostaloga, i sudjelovanje BiH u mirovnim misijama koje predvodi NATO, kao i kontrolu naoružanja i čuvanja skladišta, što BiH već radi, primjerice NATO-ova misiji “Resolute Support” (“Odlučna potpora”) u kojoj BiH već sudjeluje, te donacija više od 1000 t streljiva vladi Iraka od BiH kao članice globalne alijanse za borbu protiv ISIL-a. BiH održava visoku razinu suradnje s NATO-om i aktivno sudjeluje u nizu zajedničkih aktivnosti kao partnerska zemlja, unutar dostupnih mehanizama, kao što su “Intenzivirani dijalog”, “Individualni partnerski akcijski plan” (IPAP), “Planiranje i proces revidiranja” (PARP) i “Partnerski meni za suradnju s NATO-om”. Suradnja s NATO-om na razini Individualnoga partnerskog akcijskog plana (IPAP) i dalje je jedan od najznačajnijih mehanizama partnerskih odnosa, posebice u oblastima produbljivanja međusobne suradnje i provođenja reformskih procesa u zemlji u okviru NATO-ova integracijskog procesa BiH. U političkom smislu BiH je prepoznata kao zemlja koja prihvaća, razumije i doprinosi sustavu kolektivne sigurnosti koji osigurava zaštitu i stabilnost zemlje u odnosu na suvremene sigurnosne izazove i prijetnje. Također, sudjelovanjem u operacijama potpore miru BiH se pozicionirala kao zemlja koja je prešla iz “primatelja” kolektivnog sigurnosnog sustava u zemlju koja aktivno pridonosi tom sustavu. Na unutarnjoj razini, sudjelovanje u operacijama potpore miru doprinijelo je poboljšanju međusobne suradnje i učinkovitosti državnih institucija. S tim u vezi imamo velika očekivanja da će napredak BiH biti prepoznat u prvoj polovini 2018. godine i da će isto rezultirati novim korakom u odnosima BiH i NATO-a, odnosno aktivacijom MAP-a. To bi bila uistinu važna i pozitivna integracijska poruka u 2018. godini.
Javnosti su prilično maglovite inicijative za integracije u EU i NATO. Što suštinski donose građanima?
- Integracija BiH u NATO i EU predstavlja transformacijski put cjelokupnog društva i države. Krajnji cilj je sigurno i prosperitetno društvo i država jer ne zaboravimo kako je EU najveći mirovni projekt nakon Drugog svjetskog rata koji, unatoč izazovima, ostaje i opstaje. EU i NATO dijele isti vrijednosni sustav slobode, demokracije, vladavine prava, tržišnoga gospodarstva, jednakopravnosti… Te vrijednosti želimo duboko ukorijeniti u BiH kako se ne bi ostavilo nimalo prostora nekim drugim vrijednostima koje zagovaraju neke države, regije ili ideologije. Integracijski put BiH u EU i NATO jednostavno nema alternative, niti mi sebi smijemo ili možemo dopustiti ostati izolirani u tom procesu. Temelj stabilnog ekonomskog i političkog napretka BiH je integracija BiH u EU i NATO. Također, europske i euroatlantske integracije jamstvo su mira, stabilnosti, reformi, vladavine prava, kao i borbe protiv korupcije.
BiH ima “probleme” sa svim susjedima, od granica, imovine... Kako riješiti te probleme?
- Podsjećanja radi, BiH s Crnom Gorom ima potpisan i ratificiran sporazum o granici koji se bez smetnji primjenjuje, s Hrvatskom potpisan, ali neratificiran sporazum o granici koji se također bez smetnji provodi, dok sa Srbijom nema potpisan sporazum o granici. Također, pitanje ogromne imovine koju BiH ima u susjednim zemljama, kao i imovina tih zemalja u BiH treba se konačno riješiti. U strategiji EU za zapadni Balkan jasno je indicirano kako se neće dopustiti uvoz u EU neriješenih bilateralnih problema, pogotovo onih što se tiču pitanja definiranja granice. Na nama je u razgovorima sa svim zemljama zapadnog Balkana, prvenstveno susjedima, doći do rješenja svih otvorenih pitanja ili prepustiti rješavanje pitanja definiranja granice međunarodno-pravnom instrumentariju koji je predviđen strategijom.
Na ulogu RH se iz političkog Sarajeva gleda sa sumnjom, a s druge strane, Zagreb ne skriva ambicije pomoći BiH na njezinu euroatlantskom putu uz ostvarenje jednakopravnosti bh. Hrvata. Vidite li to kao problem?
- Odnosi BiH i RH su na najvišem stupnju međusobnog uvažavanja. Logično je da Republika Hrvatska ima vrlo izraženo zanimanje i za euroatlantski put BiH i za stanje te položaj Hrvata u BiH. Najduža granica koju imamo s jednom susjednom zemljom je ona s RH koja, kao članica EU-a i NATO-a, želi širiti na svoj jugoistok vrijednosti koje promoviraju ta dva saveza. Potpora koju RH daje BiH na njezinu euroatlantskom integracijskom putu, iz moga iskustva, uistinu je bezrezervna. Od tehničke pomoći do lobiranja i zastupanja interesa BiH unutar institucija EU - od Europskog vijeća, preko Komisije, do Europskog parlamenta. Sjećam se prigode kada je dogovaran datum predaje zahtjeva za članstvo BiH u EU, a to je bilo tijekom nizozemskoga predsjedanja EU, uz nekolicinu nas iz BiH koji smo svakodnevno radili na tome, ključni trenutak je bio kada su zastupnici u Europskom parlamentu iz RH, i s lijevog i desnog političkog spektra, izvršili politički pritisak na nizozemsko predsjedanje da na dostojanstven i odmjeren način primi zahtjev BiH za članstvo u EU. I tada su neki u BiH govorili kako zahtjev nije vjerodostojan, da se trebalo pričekati..., no da se predaja zahtjeva nije dogodila u prvoj polovini 2016., zasigurno BiH ne bi predala odgovore na upitnik u 2018. Uvjeren sam kako će i u svim daljnjim fazama euroatlantskoga puta BiH, i prigodom aktiviranja MAP-a i prigodom odlučivanja za dobivanje kandidacijskog statusa, RH biti čvrst i jak zagovornik BiH. Uz promoviranje euroatlantskih vrijednosti i njihovo širenje na BiH, RH je stalo do toga u kakvom okruženju žive i u kakvom su položaju Hrvati iz BiH, ali ne samo BiH nego i ostalih zemalja u okruženju gdje žive Hrvati. Važno je istaknuti kako je tu riječ o uvažavanju i ustrajavanju na načelu jednakopravnosti za sve konstitutivne narode u BiH. Politički predstavnici Hrvata u institucijama BiH, koji djeluju pod okriljem Hrvatskog narodnog sabora, vrlo jasno artikuliraju što je to interes Hrvata u BiH i njega kao takvoga poštuju institucije RH i lijevi i desni mainstream političkog spektra u RH.
Prošloga vikenda članovi Predsjedništva BiH boravili su u posjetu Papi. Kako ocjenjujete taj posjet i poruke koje su poslane iz Vatikana?
- Nakon 15 godina sva tri člana bh. Predsjedništva bila su na audijenciji kod Svetoga Oca. Imao sam čast biti u izaslanstvu BiH. Sveti Otac iznimno je dobro informiran o stanju u BiH te se rado prisjetio svog pastoralnoga boravka u BiH prije koju godinu. Sveta Stolica podržava europski put BiH i pozdravila je vidan napredak. Na sastanku s državnim tajnikom Svete Stolice mons. Parolinom istaknuta je potreba istinske jednakopravnosti naroda i pomirenja u BiH. Na međudržavnoj razini morat ćemo napraviti iskorak prema provedbi Temeljnog sporazuma između BiH i Svete Stolice te kreiranju i provedbi provedbenih ugovora. Evo već godinu i pol ne sastaje se međudržavno povjerenstvo koje tretira ova pitanja i nadam se kako će ovaj posjet sva tri člana Predsjedništva BiH potaknuti nadležne u Bosni i Hercegovini na daljnji rad kako taj međudržavni sporazum ne bi bio mrtvo slovo na papiru.
Je li realno očekivati dolazak Pape u Hercegovinu?
- U svako doba i u svakom kutku Bosne i Hercegovine Sveti Otac je dobrodošao. Dosadašnja tri posjeta Svetog Oca Bosni i Hercegovini od njezine neovisnosti, dvaput Sarajevu i jedanput Banjoj Luci, govore koliko su Bosna i Hercegovina te katolici u Bosni i Hercegovini na srcu Svetom Ocu. Vjerujem da će u nekom idućem posjetu Svetoga Oca Hercegovina biti nezaobilazna postaja njegova putovanja.
