Od kada su prije desetak godina počeli radovi na brdašcima Žeberić – Milanovača zapadno od Gabele, zanimalo nas je što će se u tom ljutom hercegovačkom kršu izroditi.
Nakon lomljenja i sitnjenja krša prvo se pojavilo smilje. Budući da je smiljomanija bila u sunovratu, mnogi su se pitali čemu smilje. Nakon smilja počela je sadnja maslina pa divljih šipaka, lavande i na koncu smokava.
Od krša je oteto i u obradive površine pretvoreno oko 140 hektara za Hercegovinu tipičnog krša. Od rascvjetanog smilja žutjele su se i ovoga ljeta padine dvaju spomenutih brdašaca, pa smo nakon uspona razgovor s ing. Žarkom Šimovićem, glavnim agronomom tvrtke AgroHerc Organic Agriculture d. o. o., započeli o smilju:
"Smilje je prva kultura koju smo ovdje posadili, počeli smo sa sadnjom 2018. Na osnovi iskustva mogu reći da je smilje do pete, šeste godine dosta isplativo žeti. Želi smo dosta veću količinu mase u odnosu na prošlu i ovu godinu, kada su urod i masa dosta pali, tako da smo došli do faze - saditi novi nasad smilja ili neku drugu kulturu, možda maslinu. To je za sada u procesu pa ćemo vidjeti na čemu smo. Nije kao što se pričalo - da smilje može i deset godina. Može, ali je pitanje isplativosti."
Vecernji.ba: Vidimo da ste ove godine ovaj požnjeveni dio na visoko želi, na grmovima je ostalo puno stabljike, odnosno panja?
"Ne može se nisko rezati jer taj drveni dio ne pogoduje destilaciji samoga ulja. Uz to, niskim rezanjem uništavate biljku. Nakon rezidbe biljka prolazi fiziološki stres. Uz to, velika je i suša, samim tim može doći do izumiranja biljaka, zato gledamo požeti taj zeleni dio, a da tako kažem, drvenasti dio ne diramo", kaže ing. Šimović te na opasku da su redovi još puni biljaka nastavlja:
"Smilje je otporna kultura s obzirom na dosta sušne godine. Imamo i navodnjavanje, ali, opet, sušne su godine. Posljednja dobra kiša pala je u svibnju, tako da se mi, bez obzira na to, izborimo sa sušom i uz adekvatnu prehranu dobivamo dobre rezultate."
Vecernji.ba: Dok uzgajate i žanjete smilje, proizvodnja se isplati, odnosno, ulje od smilja može se plasirati na tržištu?
"Što se tiče plasmana, nema problema, mi sve prodamo. Nešto koristimo za naše kreme i kozmetiku, a dio ulja prodamo. Riješi se to lako, nije to problem."
Vecernji.ba: Ako nije tajna, koja je aktualna cijena smilja na burzama?
"Ne znam točno kako se cijene kreću jer nisam u toj fazi poslovanja gdje se prodaje ulje, ali, po meni, cijena se kreće između 500 i 1000 eura za kilogram ulja.
Vecernji.ba: Naši ljudi su govorili da je to puno više, čak desetak puta?
"Da, da, naši ljudi su mislili da će to biti puno više. Znamo priču o smilju i što se dogodilo, cijena je dosta pala. Cijenu određuje tržište, a ne naše želje i snovi."
Cinici bi rekli: u što mi uđemo, to propada! (Smijeh). "Nadamo se da maslinarstvo neće propasti. Budući da je posljednjih nekoliko godina velika potražnja za maslinovim uljem, posebno hercegovačkim, mislim da je budućnost Hercegovine maslinarstvo. Jedan od pokazatelja je podatak da potrošači u BiH godišnje koriste otprilike 0,25 do 0,50 litara ulja, u susjednoj Hrvatskoj potrošnja je 1,5 litara, a dolje južnije, u Grčkoj, potrošnja je i do 15 litara po osobi. Mislim da, kada je maslinovo ulje u pitanju, treba osvijestiti ljude jer sve što proizvedemo može se plasirati na domaćem tržištu."
Na kraju dva zanimljiva podatka: dok smo hodali kroz nasade smilja, maslina, smokava i šipaka, iznad nas kružili su mladi sokoli i jedan orao. Ing. Šimović kaže da je to uobičajena pojava jer grabljivice u smilju i drugom raslinju traže manje ptice, zečiće, jarebice kamenjarke i slično. Po povratku nas je čekalo iznenađenje pred kućicom na vršku imanja koje se prostire na 140 hektara, ing. Šimovića čekalo je dvoje mladih Francuza iz Montpelliera. Rekoše da studiraju agronomiju pa su za svoje radove došli informirati se na imanje tvrtke AgroHerc Organic.
Otvori KEKS Pay
