Ni oni koji su polovicu svoga života proveli na Dravi, ne pamte da je rijeka u Osijeku bila toliko niska. Na Dravi su doživjeli svašta, no da će je gotovo moći prehodati, još nisu. A upravo to se ovih dana događa u Osijeku gdje se bilježi rekordno niski vodostaj Drave budući da je u utorak razina rijeke bila na -186 centimetara što je najniže izmjeren vodostaj u povijesti na toj mjernoj postaji.
- Pecam ovdje godinama i uvijek su kružile priče o jednoj cijevi koja se nalazi u rijeci, a za koju smo zapinjali. Sad je i ona izvirila, a to se nikad nije dogodilo. Svakakve su priče kružile, da se u njoj nalazi bomba, no na kraju je to cijev koju je nekad koristila Elektroslavonija, barem tako kažu - priča nam Vladimir Kovač zvani Glista kojemu je Drava drugi dom. Unatoč niskom vodostaju, od pecanja ne odustaje iako riba slabo grize.
- Ovdje je najveća dubina oko metar i pol, dva... Ribe slabo ima, kako se povlači rijeka tako se i riba zavlači u rupe, većina ribe se povukla u Dunav u dublje dijelove - govori nam Glista, dok njegov imenjak Vlado Živković dobacuje:
- Mi pecaroši volimo kad je ovako nizak vodostaj, možemo doći što bliže rijeci. A prednost je i što nema komaraca pa je milina ovdje uz Dravu - kaže kroz smijeh Živković.
- Najidealnije je za pecanje kada je vodostaj u plusu od 50 do 80 centimetara - otkriva nam Glista.
Niska razina rijeka otkrila je potonule brodove, odbačeno oružje i eksplozive iz ratova, ostatke turskih mostova, ali je zaustavila i plovidbu. U Osijeku je u utorak čak obustavljena plovidba kompe koja prevozi putnike s desne na lijevu obalu Drave jer je protok vode pao na samo 250 kubika vode po sekundi, a trebao bi biti na 3000.
- Zbog nepovoljnih plovnih uvjeta privremeno obustavljamo plovidbu kompom. Sigurnost putnika nam je na prvom mjestu, sukladno tome kompa će ostati izvan prometa do stvaranja uvjeta za sigurnu plovidbu - izvijestili su iz osječkog Zoološkog vrta Osijek u sklopu kojeg djeluje i kompa. No, kompa je trenutačno najmanji problem budući da Dravom ne mogu uopće ploviti brodovi, a otežano se kreću i čamci.
- S obzirom na trenutačno iznimno nizak, odnosno rekordno nizak vodostaj rijeke Drave, plovidba rijekom je u ovom trenutku otežana te brodovi, uključujući turističke kruzere, ne mogu ploviti Dravom. Otežan je i pristup pristaništima za čamce - kažu nam u Lučkoj upravi Osijek. Zbog niskog vodostaja, u Osijeku je sve manje turističkih brodova.
- Zadnjih nekoliko godina tijekom ljetnog razdoblja, ali i tijekom ostatka godine, bilježe se niski vodostaji rijeke Drave, odnosno vodostaji su postali nepredvidivi. Takva situacija se negativno odražava na planiranje dolaska kruzera u putničko pristanište (u smislu da najavljeni putnički brodovi ne dođu kako je planirano), ali i na promet, odnosno pretovar tereta u luci Osijek - dodaju u Lučkoj upravi.
Puno bolja situacija nije niti na Dunavu koji također bilježi rekorde pa je tako na mjernoj stanici u Batini, vodostaj Dunava bio na -110 centimetara. Ipak, situacija na Dunavu je povoljnija nego na Dravi, no i dalje je dolazak turističkih brodova u velikom padu jer agencije zbog niskog vodostaja Dunava odustaju od najavljenih putovanja kruzerima.
- Što se tiče pristaništa u Hrvatskoj, Vukovar i Aljmaš imaju idealne uvjete kada je riječ o dubini, pristupu i plovnom putu. Pristaništa nisu smještena u samom plovnom putu, nego uz obalu, što je u ovakvim uvjetima idealna situacija, posebno u usporedbi s pristaništima u Mađarskoj i Srbiji. Ondje su pontoni većinom već nasukani. U Hrvatskoj je situacija bolja zato što su se Lučka uprava Vukovar, koja je nadležna za Dunav, i Hrvatske vode na vrijeme pripremile za niski vodostaj. Ove su godine obavljena potrebna čišćenja i pripreme jer je ovakva situacija bila najavljena - govori nam Robert Tot, agent unutarnje plovidbe.
Osijek, dodaje, ima specifičan problem sa sprudom na ulazu u Dravu. - Kada je vodostaj Dunava viši, njegova voda često podigne i razinu Drave, ali sada toga nema, a dodatni problem stvara sprud. Zbog toga je Drava ove godine praktički otpala kada je riječ o plovidbi i vrlo je vjerojatno da je neće biti sve do listopada - kaže nam Tot. Napominje i kako pristanište u Batini trenutačno ne funkcionira zbog tehničkog problema, dok Aljmaš, Vukovar i Ilok rade, ali u znatno smanjenom opsegu.
- Radi se možda o 15 posto prvotno najavljenog prometa. Odluka o tome hoće li brod ploviti određenom dionicom danas se donosi drukčije nego nekada. Prije je o tome odlučivao kapetan u suradnji sa službenicima nadležne kapetanije, dok se sada odluke uglavnom donose na korporativnoj razini. Pritom se prije svega gleda može li se realizirati cjelokupan turistički program. Zbog toga neki brodovi plove, a neki ne. Brodovi koji plove vrlo često pristaju u Iloku ili Vukovaru, gdje se obavlja i zamjena putnika. Primjerice, brod iz Vukovara može nastaviti do određenog dijela Dunava, ali ne može dalje prema Budimpešti. Tada gosti koji dolaze iz Bratislave ili Komárna autobusima stižu u Vukovar i ondje se ukrcavaju na brod te nastavljaju putovanje nizvodno. Putnici koji su brodom stigli u Vukovar iskrcavaju se i autobusima nastavljaju prema sjeveru - pojašnjava nam Tot.
Takva je situacija promijenila i samu prirodu posla u hrvatskim dunavskim lukama.
- Aktivnosti ima dosta, ali su drukčije nego inače. Ranije su pontoni praktički funkcionirali poput autobusnih stanica – brod pristane, putnici odu na izlet ili odrade turistički program, vrate se i brod nastavi dalje. Sada imamo znatno više zamjena putnika te dodatnih servisnih usluga. No, problem s niskim vodostajem proteže se praktički od Kölna pa sve do Bukurešta. U tom kontekstu hrvatski dio Dunava, odnosno luke od Aljmaša do Iloka, trenutačno je među sektorima u najboljem stanju. Dobar je i sektor od Beograda do Đerdapa, gdje brana omogućuje održavanje razine vode. Na drugim dijelovima situacija je znatno teža i plovidba se odvija uz velika ograničenja - kaže nam te naglašava da na hrvatskom dijelu Dunava nije bilo nasukavanja brodova.
- Kod nas nasukavanja nije bilo i ne očekujemo ga. Lučka uprava Vukovar i Hrvatske vode unaprijed su napravile sve što je bilo potrebno. Sve je bilo dobro isplanirano, organizirano i izvedeno jer se nizak vodostaj očekivao, tako da sustav zasad dobro funkcionira - dodaje.
Idućih dana vodostaj bi trebao stagnirati te ne bi trebalo doći do velikih promjena.
- S obzirom na to da smo ponovno zabilježili negativan rekord vodostaja, prema trenutačno dostupnim informacijama u idućim danima očekujemo stagnaciju. Ne bi trebalo biti značajnijih promjena i vodostaj će se i dalje zadržavati u domeni ekstremno niskih vrijednosti. Moguća su tek odstupanja od nekoliko centimetara, gore ili dolje. Vidjet ćemo hoće li oborine koje su proteklih dana pale u sjeverozapadnom dijelu sliva, prvenstveno u Sloveniji i Austriji, dovesti do određenog povećanja vodostaja. Međutim, u ovom trenutku ne očekujemo značajniji porast. Čak i ako do njega dođe, ne očekujemo ništa dramatično - kazao nam je Mario Spajić iz Hrvatskih voda. Dodaje kako se praktički tijekom cijele godine Drava i Dunav nalaze se u domeni niskih i ekstremno niskih vodostaja.
- Nije bilo dovoljno snijega, a izostale su i značajnije oborine. Ipak, to ne znači da se situacija ne može vrlo brzo promijeniti ako dođe do jače ciklone. Sjetimo se 2023. godine, kada smo također imali niske vodostaje, a potom je stigla snažna ciklona koja je prouzročila poplave u Austriji i Sloveniji. Sva ta voda potom je Dravom prošla kroz Hrvatsku i imali smo jednu od zahtjevnijih obrana od poplava, koju smo, srećom, uspješno proveli. Stanje kontinuirano pratimo i spremni smo i za takve situacije. Ne smijemo dopustiti da nas iznenade - dodaje.
Otvori KEKS Pay
