Afirmiranje modela slobodnih zona, kao način snažnijeg privlačenja stranih investicija, tema je nedavno održane sjednice Vijeća za strane investitore Federacije BiH, kojom je predsjedao predsjednik tog tijela i federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović, a kojom je supredsjedao potpredsjednik i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić, piše Večernji list BiH.
Inicijativa
Vujanović se tom prilikom osvrnuo na samu definiciju slobodne zone, kazavši kako je riječ o dijelu teritorija Federacije BiH koji je posebno ograđen i označen, a u kojem se obavljaju djelatnosti uz posebne uvjete u skladu sa Zakonom o slobodnim zonama, carinskim i drugim propisima kojima se uređuje njihov rad. U kontekstu promoviranja ovoga instrumenta ekonomske politike, objasnio je kako je većina olakšica predviđenih za slobodne zone predmet reguliranja propisa na razini BiH te je potvrdio kako je Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, pripremljen u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i poduzetništva Republike Srpske, prihvatila inicijativu za izmjenu pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Time je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa predloženo da kod Uprave za neizravno oporezivanje osigura realizaciju ove aktivnosti. Cilj je, objasnio je, stvaranje uvjeta za oslobađanje plaćanja poreza na dodanu vrijednost dobara (voda, plin, električna energija) nužnih za finalnu proizvodnju roba u slobodnim zonama.
Zakon je pritom precizirao kako se u slobodnoj zoni mogu obavljati sve industrijske, trgovačke i uslužne djelatnosti, a u kontekstu glavnih karakteristika ovog oblika ekonomske politike tu su posebni porezni i carinski tretmani propisani Zakonom o carinskoj politici, Zakonom o slobodnim zonama u BiH i Zakonom o porezu na dodanu vrijednost BiH. Pritom je naveo i kako zakon kao jednu od novina ima mogućnost da jedinice lokalne samouprave i županije mogu utvrditi olakšice za korisnike slobodne zone u okviru svojih nadležnosti. Sastanak je poslužio i za prezentiranje rezultata rada Slobodne zone Pirot u Republici Srbiji, a tom su se prilikom sudionici upoznali i s informacijom kako je u Srbiji 15 slobodnih zona koje se prostiru na ukupno 2,6 tisuća hektara prostora, njihova godišnja proizvodnja vrijedna je 2,2 milijarde eura, od čega izvezu robe u iznosu od dvije milijarde eura. Slobodna zona Pirot, istaknuo je njezin direktor marketinga Vladan Stojanović, proglašena je 2008. godine najboljom u Europi i trećom u svijetu.
Poslovanje
Na području Federacije BiH trenutačno su aktivne 4 slobodne zone, i to Slobodna zona Holc d.o.o. Puračić, Slobodna zona Vogošća d.o.o. Vogošća, Slobodna zona Visoko d.o.o. Visoko te Slobodna zona Hercegovina d.o.o. Mostar. S 31. prosinca 2020. godine u slobodnim zonama u Federaciji, prema podacima dostavljenima iz slobodnih zona, bio je registriran 51 korisnik, od kojih SZ Hercegovina d.o.o. ima 15 korisnika, SZ Vogošća d.o.o. Vogošća 21 korisnika, SZ Visoko d.o.o. Visoko 14 korisnika te SZ Holc Puračić jednog korisnika i oko 400 zaposlenih.
Zbrojni pokazatelji poslovanja slobodnih zona u Federaciji BiH za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine pokazuju kako je vrijednost proizvedene robe u zoni iznosila 343,958.162 KM, a pritom je značajno za naglasiti kako je većina robe izvezena u inozemstvo te je vrijednost proizvedene robe izvezene u inozemstvo iznosila 301,002.759 KM, dok je na domaće tržište plasirana roba u vrijednosti od 42,955.377 KM. U travnju ove godine na snagu je stupio novi Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH, a čiji je osnovni razlog donošenja potreba usklađivanja i uređenja ove oblasti sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH.
