Europski zatvori u prosjeku su gotovo potpuno popunjeni. Infografika koju je objavio Pixell pokazuje 20 država u kojima su zatvorski kapaciteti najviše popunjeni, piše Večernji list BiH.
Listu predvodi Cipar sa 146% popunjenosti, a slijede Rumunjska (121%) te Francuska (119%). Slovenija s popunjenošću od 108% drži 8. mjesto, a samo mjesto iza je Hrvatska sa 106%. Na ovoj listi Bosna i Hercegovina se nalazi na 16. mjestu, a zatvori su nam popunjeni 98 posto. Zanimljivo je da su u zemljama poput Francuske, Belgije ili pak Austrije zatvori popunjeniji nego naši. Reklo bi se da smo država sa znatno manje kriminala od onih na Zapadu.
Stanje u BiH
U Bosni i Hercegovini postoji 14 zatvora, od kojih je jedan državni, onaj u Vojkovićima, sedam u Federaciji BiH i šest u Republici Srpskoj. Distrikt Brčko BiH nema zatvor, nego osuđenike upućuje u zatvore koji su u nadležnosti entiteta. U Federaciji BiH sedam je kazneno-popravnih zavoda: KPZ Zenica, KPZ Sarajevo, KPZ Tuzla, KPZ Mostar, KPZ Bihać, KPZ Orašje i KPZ Busovača. U državnom zatvoru trenutačno boravi oko 300, dok su u federalnim smještena 1503 zatvorenika, potvrđeno je za bljesak.info. Broj zatvorenika, odnosno broj osuđenih i pritvorenih osoba, mijenja se na dnevnoj razini. Kako je rečeno iz Ministarstva pravosuđa FBiH, od 1503 zatvorenika, njih 1250 je osuđenih, a 253 su pritvorene osobe. Najviše ih se nalazi u Kazneno-popravnom zavodu Zenica - 534 zatvorenika, od čega 40 pritvorenih te 494 osuđene osobe. Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Tuzla drugi je po broju zatvorenika na razini Federacije s 264 osobe, od čega 64 pritvorene i 200 osuđenih. Dok Kazneno-popravni zavod Sarajevo, koji ovo ljeto kapacitete seli u novoizgrađeni objekt na Igmanu, trenutačno ima 219 zatvorenika, od čega 83 pritvorene i 136 osuđenih osoba. Više od 100 zatvorenika ima KPZ u Bihaću, točnije 138, od čega 35 pritvorenih i 103 osuđene osobe, te KPZ Busovača sa 154 zatvorenika, od čega 11 pritvorenih i 143 osuđene osobe. Inače, KPZ Busovača prvi je počeo primjenjivati tzv. kućni zatvor s elektroničkim nadzorom za osuđene osobe s kaznom zatvora do jedne godine. KPZ Mostar iz Šantićeve ulice trenutačno ima 96 zatvorenika, od čega 10 pritvorenih i 86 osuđenih osoba. Kada je riječ o federalnim kazneno-popravnim zavodima, najmanje zatvorenika nalazi se u Orašju, njih 84, od čega 10 pritvorenih i 74 osuđene osobe. U odgojno-popravnim domovima i maloljetničkom zatvoru trenutačno je smješteno 18 maloljetnika. Državni zatvor Bosne i Hercegovine, čiji je početak izgradnje najavljen još davne 2006. godine, a završetak 2014. godine, svečano je otvoren 22. srpnja 2020. godine. U zatvoru u Vojkovićima, koji često zovu i "bh. Alcatraz", prošle godine je, prema podacima, boravilo oko 230 zatvorenika. Ovaj zatvor prostire se na 24.000 četvornih metara i godinama je opisivan kao jedan od najvećih zatvorskih kompleksa u BiH i u regiji. Svaka ćelija u kojoj je smješten po jedan zatvorenik površine je 12 četvornih metara, a izgradnja i funkcioniranje zatvora u potpunosti su, kako tvrde nadležni, usklađeni s europskim zatvorskim pravilima i standardima.
Otkup kazne
Svi kazneni zakoni u Bosni i Hercegovini propisuju da se kazna zatvora može zamijeniti novčanom kaznom, i to u slučajevima kada je kazna zatvora manja od jedne godine i pod uvjetom da nisu počinjena kaznena djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine i kaznena djela terorizma, financiranja terorističkih aktivnosti, javnog poticanja na terorističke aktivnosti, vrbovanja radi terorističkih aktivnosti, obuke za izvođenje terorističkih aktivnosti i organiziranja terorističke skupine.
Prema dostupnim podacima, od 1. siječnja do 20. prosinca prošle godine sudovi u Bosni i Hercegovini izrekli su kaznu zatvora u trajanju od 12 mjeseci ili kraće razdoblje za 1795 osoba, kao i kaznu zatvora u trajanju od 12 mjeseci ili kraće razdoblje, uz koju je izrečena i novčana kazna za 26 osoba.
U istom izvještajnom razdoblju donesena je odluka o zamjeni kazne zatvora za 249 osoba, od toga 119 osoba kaznu zatvora zamijenilo je novčanom kaznom. Prošle je godine 130 osoba zamijenilo zatvorske kazne radom za opće dobro na slobodi.
