S početkom danskog predsjedanja Vijećem Europe obnovila se rasprava o uvođenju zakona o nadzoru aplikacija za komuniciranje poput WhatsAppa ili Signala, Telegrama, Instagrama, Messengera, ali i e-mail poruka. Ovakav je zakon već u svibnju 2022. godine predložila tadašnja povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson kao rješenje za primijećeno rastuće raspačavanje pedofilskog materijala ili "grooming", ali zakon tada nije dobio potrebnu potporu. Razlog je bio strah od zadiranja u privatnost korisnika takvih aplikacija jer je bilo predviđeno da se pod nadzor stave i šifrirani razgovori.
Mogućnost da se komunikacijske aplikacije stave pod nadzor izazvala je, naravno, pozornost i hrvatskih korisnika. Burne su rasprave, recimo, na Redditu, gdje su korisnici i iz Hrvatske i iz drugih zemalja EU mahom protiv zakona bojeći se da bi on mogao otvoriti vrata novim razinama nadzora po drukčijim kriterijima. Već i tamo možete pronaći grubo objašnjenje kako bi predloženi zakon funkcionirao. Ako napravite bilo kakvu fotografiju, čak i vlastitog djeteta, i pošaljete je nekome nekim od komunikacijskih alata, ta se slika mora prvo usporediti s postojećom bazom poznatih slika dječje pornografije kao što će platforma putem koje je slika poslana morati provesti analizu te slike umjetnom inteligencijom kako bi se utvrdilo da to nije neka nova, do sada nepoznata, slika dječje pornografije. U tom se slučaju fotografija može označiti sumnjivom te se odmah automatski prijavljuje policiji, koja onda mora točno utvrditi je li riječ o regularnoj slici ili ipak o pornografiji, a ovisno o tome slijede daljnji postupci.
Razlog inzistiranja na uvođenju ovog zakona je jasan, a utemeljen je i na nekim brojkama. U 2023. bilo je više od 36,2 milijuna prijava zbog sumnje na seksualno zlostavljanje djece na internetu, što je povijesni vrhunac. Broj prijava vezanih uz vabljenje djece porastao je više od 300 posto između 2021. i 2023., stoji u službenom dokumentu Europskog parlamenta. Većina otkrivenih aktivnosti odvijala se u Europi. O zakonu se ponovno glasalo u prosincu prošle godine, no opet nije ostvaren potreban broj glasova. No države članice preuzele u obavezu da se pronađe uravnoteženo rješenje kako bi se zaustavila ovakva vrsta kriminala. Prema prvoj verziji, svi pružatelji softvera za razmjenu poruka morali bi neselektivno skenirati privatne poruke kako bi tražili materijale koji sadrže seksualno iskorištavanje djece i maloljetnih. Negativne reakcije bile su snažne, toliko da je Europski sud za ljudska prava na kraju zabranio sve pravne pokušaje slabljenja enkripcije sigurne komunikacije u Europi. Zatim je u lipnju 2024. Belgija predložila nov, kompromisan tekst kojim bi se ciljalo samo na dijeljene fotografije, videozapise i poveznice na internetske stranice, ali uz dopuštenje korisnika. U veljači 2025. Poljska je pokušala pronaći bolji kompromis tako što je skeniranje šifriranih komunikacija učinila dobrovoljnim i označila ga kao "prevenciju". Ni to nije prošlo.
Međutim, procurio je novi prijedlog koji dolazi iz Danske, a koji je znatno restriktivniji. Prema informacijama koje je objavio portal NetzPolitik, riječ je o prijedlogu kojim se države članice obvezuju pregledavati privatne komunikacije čak i uz uvjet probijanja šifriranja kako bi se pregledavalo sve što se razmjenjuje komunikacijskim aplikacijama. Iz objavljenoga nije jasno bi li se pregledavale i vojne te vladine komunikacije. Prema internom memorandumu koji je objavio portal NetzPolitik, nekoliko zemalja članica pozdravlja i podržava danski prijedlog, uključujući Italiju, Španjolsku i Mađarsku. Te su zemlje od samog početka pozivale na obveznu kontrolu chatova. Francuska je pritom osobito važna. Jer, da bi se okupila manjina koja može blokirati, moraju se skupiti četiri države koje imaju 35 posto stanovništva EU. Prije godinu dana Emmanuel Macron razmišljao je o tome da se prikloni zakonu. Sada je francusko stajalište kako "u osnovi može podržati prijedlog". Belgija je prošle godine, dakle, dala sličan prijedlog, ali sada kaže da je kontrola šifriranih komunikacija putem chata "teško pitanje na nacionalnoj razini". U Estoniji traje "nacionalni sukob između tijela odgovornih za sigurnost i zagovornika zaštite podataka u vezi sa šifriranjem i skeniranjem".
Njemačka već dvije godine odbacuje najvažnije članke prijedloga zakona, uključujući skeniranje šifriranih komunikacija, zaobilaženje end-to-end šifriranja i skeniranje na korisnikovoj strani. Još nije jasno hoće li se nova savezna vlada toga držati. Protiv je i Poljska, koja tvrdi da to slabi kibernetičku sigurnost i omogućuje "napade iz inozemstva". Prisiljavanje korisnika na pristanak na praćenje chata je "nevažeće jer nije dobrovoljno". Austrija je – kao i prije tri godine – protiv. Jednako kao i Nizozemska, Slovenija i Luksemburg, koji "još nisu uvjereni".
Ni Komisijina pravna služba to ne odobrava te se drži svojeg stava od prije tri godine, kada je utvrdila da prijedlog krši temeljna prava, a u novom prijedlogu "ne vidi ništa novo". Također se ukazuje na presudu Europskog suda za ljudska prava od prošle godine, prema kojoj "slabljenje end-to-end enkripcije koje bi utjecalo na sve korisnike" krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Naša pozicija s glasanja krajem prošle godine bila je da bismo zakon prihvatili, a prema dokumentu koji je objavio NetzPolitik, pozicija naših predstavnika u radnoj grupi bila je da smo eksplicitno za zakon. Sljedeći je ključni datum 12. listopada, kada se o prijedlogu mora izjasniti Vijeće Europe.
Otvori KEKS Pay
