Ukidanje smrtne kazne u BiH jedan je od glavnih ciljeva politike ljudskih prava EU i ta obveza se odnosi na svaku zemlju koja teži ka članstvu u EU, rečeno je u Delegaciji Europske unije u Sarajevu za Nezavisne novine.
"Mi smo apelirali na vlasti u BiH, posebno u RS, gdje Ustav još propisuje smrtnu kaznu za najteže zločine, da osiguraju potpuno ukidanje smrtne kazne. U tom pogledu, Izvješće o BiH za 2015. godinu podvlači da je potrebno ukinuti odredbu o smrtnoj kazni u Ustavu RS", istaknula je Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.
Dodala je da EU i dalje ističe potrebu da se ponovno pokrenu procedure izmjene Ustava RS, te da su svjesni da je BiH smrtnu kaznu ukinula 1997. godine, kao i činjenice da Krivični zakon RS ne predviđa ovu kaznu. U Narodnoj skupštini RS ističu da odgovornost za činjenicu da se smrtna kazna i dalje nalazi u Ustavu entiteta ne leži na parlamentu, već na Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS.
Podsjećaju da su zastupnici prilikom izmjena Ustava RS glasovali za ukidanje smrtne kazne u paketu s još 28 amandmana, te da je taj dokument u potpunosti prošao skupštinsku proceduru. "Taj paket još stoji u Vijeću naroda RS. Treba pitati Klub Bošnjaka zašto neće da ga prihvate", istaknuli su u Narodnoj skupštini.
Mujo Hadžiomerović, šef Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, kaže da je Klub učinio sve da smrtna kazna bude uklonjena iz Ustava, ali da nema razumijevanja od strane srpskih predstavnika. On, naime, tvrdi da su Bošnjaci u Narodnoj skupštini RS još na početku ovog mandata izradili amandman kojim bi to pitanje bilo riješeno, ali da nema razumijevanja. On, takođe, dodaje da se u RS krše i druga ljudska prava, tvrdeći da Skupština "sve češće odluke donosi preglasavanjem Bošnjaka".
"Mi se slažemo da je pitanje smrtne kazne važno, ali ne možemo prihvatiti da se u isto vrijeme krše ostale odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima i da se diskriminira Bošnjake, a da se ništa ne događa", rekao je Hadžiomerović. Kako je naglasio, Bošnjaci nisu mogli prihvatiti paket amandmana jer su insistirali da zastupljenost Bošnjaka u Skupštini grada Banja Luke bude zajamčena na 20 posto ukupnog broja, i da to bude ustavna kategorija.
"To našim kolegama nije bilo prihvatljivo i mi žalimo zbog toga", rekao je on.
