Dvojica uglednih izraelskih diplomata s desetljetnim međunarodnim iskustvom nedavno su posjetila Mostar i Hercegovinu kao članovi izaslanstva prestižne izraelske tvrtke Netafim. Sudjelovali su na sjednici Upravnog odbora Gospodarske komore Države Izrael u BiH, gdje su razmatrali ključne korake u jačanju gospodarskih i diplomatskih veza između Izraela i regije. Dvojica veleposlanika donose sa sobom bogato znanje i strateške inicijative koje obećavaju značajan napredak za buduće odnose. Komentirali su i brojne teme vezane uz BiH i zemlje regije.
Večernji list: Budući da ste bili ovdje u regiji i dobro je poznajete, kako ocjenjujete trenutačnu političku i sigurnosnu situaciju u BiH? Što biste preporučili kako bi ova zemlja izbjegla daljnju destabilizaciju i osigurala dugoročnu stabilnost?
Gendler: Kao bivši veleposlanik ovdje, mislim da postoje dva puta. Jedan je nastavak separacije - to je situacija koju ste opisali prije pet minuta - a drugi put je bolje ujedinjavanje. Sada, većina ljudi preferirala bi bolje ujedinjavanje i trebali bi razgovarati jedni s drugima. Nažalost, to se ovdje ne događa i ne vidim nikakvo rješenje. Jer bilo tko koga poznajem ovdje, tko ima ideje - većina tih ideja je logična. Ali, kako riješiti takav problem s obzirom na složenost koju ovdje imamo? Ne znam.
Mor: To je teško pitanje, vrlo komplicirano jer postoje dva tipa problema. Postoje teški problemi i komplicirani problemi. Teške probleme možete riješiti. Komplicirani problemi, poput ovog, vrlo su teški za riješiti jer govorimo o dva politička entiteta, govorimo o tri naroda, religije, govorimo o neprijateljstvu, govorimo o teretu prošlosti koji leži na svim članovima, svim zajednicama. To je teško. Sviđa mi se ono što ste opisali jer mnogi stručnjaci kažu - ovo je zamrznuti konflikt. Sporazum nije donio mir ovdje, samo je zamrznuo situaciju kakva je. Ako se ne upravlja njome, mogla bi ponovno eksplodirati, nažalost.
Večernji list: Možete li možda usporediti situaciju u vašem susjedstvu jer se neke zemlje, poput Sirije, suočavaju sa sličnim problemima? Možete li povući paralele između situacije u BiH i Siriji te drugim zemljama Bliskog istoka?
Mor: Cijeli Bliski istok temelji se ne na zamrznutom konfliktu, već na vrlo aktivnom, nažalost, konfliktu, koji dodatno pogoršavaju velike sile - Rusija i Sjedinjene Američke Države. U Siriji mi nismo uključeni. Pa, poduzimamo vojne mjere opreza u Siriji. Napadamo ono što smatramo prijetnjom, potencijalnom prijetnjom za Izrael. Ali ne miješamo se u politička pitanja Sirije. Novi rasplet događaja mogao bi dovesti do toga da će Turska imati izravnu granicu s Izraelom jer će Turska biti vrlo uključena u obnovu Sirije. Turski stručnjaci bit će rame uz rame s novom sirijskom vojskom. To bi svakako moglo zakomplicirati cijelu situaciju. Po mome mišljenju, Izrael bi čak trebao pokrenuti pregovore s Turskom kako bi se postigao modus vivendi i izbjegle konfrontacije i prelazak u stanje rata.
Napisao sam članak objavljen u Njemačkoj, u kojem sam pozvao Izrael na pregovore, čak i tajne pregovore u vezi sa situacijom u Siriji. Ali - ako pogledate širu sliku - Gaza je problem.
S Palestincima postoji trajni, vrlo aktivni konflikt, za koji, budimo iskreni, ne vidim nikakvo rješenje u bliskoj budućnosti. Ideja o rješenju s dva državna entiteta vrlo je jednostavna za izreći, ali vrlo teška za ostvariti. Jer, s izraelske strane, nakon 7. listopada nema nikoga tko stvarno vjeruje u suživot i rješenje s dvjema državama. Samo - rekao bih - naivni ljudi vjeruju da možemo doći do rješenja s dvjema državama. Ali kako održati i očuvati vrlo uski prostor za budućnost nakon što se riješi pitanje Gaze, nakon što Hamas bude uklonjen i kada bude postojala neka palestinska prisutnost, po mom mišljenju, i kada bude podržana od Europske unije, podržana od Sjedinjenih Država, svjetskih sila - tada ćemo moći razgovarati o potencijalnom rješenju s dva državna entiteta, možda u budućnosti. Ali govoriti o stvarnom, aktualnom rješenju - danas ne vidim nikakvo rješenje za to.
Večernji list: Spomenuli ste zamrznuti konflikt, a krizna situacija u Bosni i Hercegovini eskalirala je, prije svega, nakon povlačenja američkog utjecaja. Vidite li Europsku uniju kao ključnog aktera koji bi trebao djelovati i pokušati stabilizirati situaciju ovdje u Bosni i Hercegovini?
Mor: Europska unija - siguran sam da su svjesni ove situacije - mora djelovati jer je to europsko dvorište - Bosna i Hercegovina, Balkan. Europska unija, po mom mišljenju, ne posvećuje dovoljno pozornosti situaciji na Balkanu i u Bosni i Hercegovini. Ne pruža dovoljno perspektive za zemlje koje bi joj se željele pridružiti. Ali zaboravite ovo pitanje koje se svodi na protokol pridruživanja zemalja Europskoj uniji. S aspekta sigurnosti, postoji - po mom skromnom mišljenju - nedostatak pozornosti, nedovoljna pažnja sigurnosti, kritičnoj situaciji ovdje u ovom području. I Europska unija je poput velikog nosača zrakoplova - da promijeni svoju poziciju, potrebno je mnogo vremena. Možda će biti prekasno da reagira navrijeme i posveti pozornost tek nakon što se nešto, ne daj Bože, dogodi ovdje. Tako da definitivno, po mom mišljenju, zbog geografske blizine Balkana i Bosne i Hercegovine Europskoj uniji - Hrvatska sebe vidi kao kršćansku granicu Europske unije. I to nije samo pitanje religije - riječ je o strateškom značaju Balkana. Stoga oni svakako moraju promijeniti svoju perspektivu i posvetiti veću pozornost ovom području.
Večernji list: Nedavno je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik posjetio Izrael. Kako bismo trebali razumjeti taj posjet i kakvu on ima važnost u kontekstu odnosa Izraela s ovom regijom, s Bosnom i Hercegovinom?
Gendler: Nema boljeg prijatelja Izraela ovdje od Dodika. To je pokazao mnogo puta. I po mom mišljenju - a mislim da ga prilično dobro poznajem - on je srpski nacionalist, ali to je to. Nije ubio nikoga. Nije kriminalac. On je patriot. A u Izraelu ga poštujemo točno zbog onoga što jest i zbog njegova odnosa s Izraelom. To ne znači da ćemo se miješati u unutarnje stvari ovdje ili u pravna pitanja itd. Ali, ako netko odavde dođe u Izrael - bilo koji lider, poput Dodika, poput (Dragana) Čovića - svi su dobrodošli. Za nas je važno da ovo bude mirno mjesto. Znamo što znači ratovati. Ne želimo da bilo tko pati na način na koji mi znamo što znači patnja. Sve što se može učiniti za mir - mi to podržavamo.
Večernji list: Koja su, po vašem mišljenju, ključna područja suradnje između Izraela i Bosne i Hercegovine?
Gendler: O tome smo već razgovarali, prije nekoliko minuta, na sastanku s gospodinom (Amirom Grossom) Kabirijem. Zapravo, već smo pripremili akcijski plan za nadolazeće mjesece. Prva točka je predstaviti zapadni Balkan, a posebno Bosnu i Hercegovinu, izraelskim poslovnim ljudima, izraelskim turistima i tako dalje. Druga stvar je pripremiti svu infrastrukturu potrebnu za takvu suradnju. Na primjer - ukidanje dvostrukog oporezivanja, omogućiti izravne letove... otklanjanje nekih zapreka.
Treće, kada to bude spremno - tada ćemo otvoriti ovu vrstu suradnje pozivajući izaslanstvo iz Bosne i Hercegovine u Izrael da se sastane s turističkim operatorima, da se sastanu s poslovnim ljudima u visokotehnološkim sektorima i predstave se kako bi odmah nakon toga ljudi u Izraelu znali što se događa ovdje. I polako bi počeli dolaziti. Kao što dolaze u Tivat u Crnoj Gori. Kao što dolaze u Dubrovnik u Hrvatskoj. Kao što dolaze na Kosovo u Albaniji. Sada imaju izravne letove za većinu mjesta u ovoj regiji. Zašto ne Mostar, zašto ne Bosna i Hercegovina - Sarajevo ili druga mjesta? To je naš akcijski plan. Znamo kako to napraviti. Preporučit ćemo ovo našim prijateljima u Ministarstvu vanjskih poslova. Preporučit ćemo to ljudima koje poznajemo u Ministarstvu gospodarstva i industrije u Izraelu. Ovo se može napraviti. Trebat će nam dvije ili tri godine i imat ćemo potpuno drugačiju situaciju. Jamčim vam to.
Mor: Ključna riječ je - izložiti, predstaviti. Jer ljudi ne znaju za Bosnu i Hercegovinu. Jednostavno - ne znaju. Dakle, vaša uloga ovdje, vlade Bosne i Hercegovine, te Srbi, Bošnjaci i Hrvati - svi trebaju raditi zajedno i uložiti napor da izlože, predstave zemlju. Samo pogledajte prizore koje imate ovdje - oni su nevjerojatni. Ovo je nešto što možete vidjeti samo u raju. I ne šalim se. Ta divlja priroda, rijeke, rafting, potencijal ovdje. Ski-centri - Izraelci obožavaju skijanje. Mi idemo na planinu Hermon, ali mnogi ljudi iz Izraela svake zime idu u Austriju i Švicarsku na skijanje. Zašto bi putovali tako daleko kada imaju izvrstan potencijal ovdje? Dakle, ključna riječ - predstaviti. To je to.
Večernji list: S druge strane, možda najjasniju sliku Bosne i Hercegovine danas daju stavovi političara triju konstitutivnih naroda prema sukobu između Izraela i Hamasa. Kako to komentirate?
Gendler: Ne brinite o tome. Iz dva razloga. Prvo - ljudi u Izraelu ne znaju stavove svakog od političara ovdje kada je riječ o Izraelu - osim Dodika. Dodik je poznat kao prijatelj. Ali nitko ne zna puno o Bakiru (Izetbegoviću). On nije posjetio Izrael. Pozivao sam ga nekoliko puta. Ako dođe, bit će dobrodošao. Ali do sada nije došao. I druga stvar - u našoj situaciji, posebno danas, kada smo u ratu, za nas su velike sile važne. Sjedinjene Države, Rusija, ponekad Europska unija. Sva naša pozornost ide u tom smjeru.
Dakle, ne morate se brinuti o političkim stavovima ovdje. Moramo početi suradnju ili ojačati suradnju - ne na temelju političkih stavova, već na temelju gospodarstva, zdravog razuma i miroljubivih aktivnosti. I to treba učiniti. I to se može učiniti.
Večernji list: Koje specifične sektore smatrate prioritetima za suradnju?
Gendler: Za nas - nemamo vode. Znate da sam stručnjak za vodu. To jako dobro znam. A kada postoji potreba - dolaze izumi, inovacije. U vašem slučaju situacija je potpuno drugačija. Imate toliko vode. Pa zašto biste se borili? To je isti problem svuda u svijetu, ne samo ovdje. Kada imate vodu - mislite da ona dolazi od Boga, da je ne morate plaćati, da je tu i da će uvijek biti tu. Ali činjenice govore suprotno. Na primjer, pogledajte rijeku Colorado, koja opskrbljuje sedam ili osam američkih država. Presušila je. Nije dosegnula Meksički zaljev. Prije nekoliko godina - presušila je. Čak i sada - postoje samo potoci tu i tamo. Nema dovoljno vode na svijetu. Ima vode u moru - ali kad pijete vodu, ona mora biti pitka. Inače - umrijet ćete. Dakle, vaša situacija nije ništa drugačija od bilo koje druge zemlje. Ljudi moraju shvatiti da voda postaje sve rjeđa. Morate je čistiti. Morate njome upravljati. Morate je štedjeti. To će postati svakodnevna činjenica života u vrlo bliskoj budućnosti. Što se tiče vrsta suradnje - već smo o tome razgovarali s našom trgovinskom komorom ovdje u Bosni i Hercegovini - Trgovinskom komorom Izraela. Smatramo da možemo pomoći, na primjer, u poljoprivredi. Možemo podijeliti naše znanje, naše tehnologije. To radimo diljem svijeta. Zašto to ne bismo radili i ovdje? I naravno, postoji prostor za suradnju u industriji, turizmu, pa čak i visokoj tehnologiji. Već postoji suradnja između Bosne i Hercegovine, drugih zemalja na Balkanu i Izraela u IT sektoru. Ljudi o tome ne govore. Ne znaju za to. Ali ja znam.
Večernji list: I ljudi rade zajedno?
Gendler: Da, rade zajedno - ne samo ovdje. Rade zajedno diljem svijeta. U Europi, na drugim mjestima, na drugim kontinentima. Dakle, to nije zatvorena, mračna kutija. Stvari se mogu napraviti.
Mor: Bez ikakve sumnje - poljoprivreda je jedan od temelja na kojima cijela regija treba graditi svoju budućnost. Jer Balkan ima tri ključna resursa - vodu, sunčane dane i iznimno plodno, bogato tlo. Ta tri elementa osnovni su preduvjeti za ono što nudimo. Naš prijedlog je uspostaviti Centar izvrsnosti za ova područja - bilo da govorimo o Ljubuškom, Čapljini, Stocu - za izgradnju centra za prijenos znanja, demonstraciju i iskustvo, u suradnji s izraelskim tvrtkama koje smo već odabrali, a čiji su predstavnici ovdje - već drugi, možda čak i treći put. Plan je sljedeći: prvo uspostaviti Centar izvrsnosti. Zatim pozvati poljoprivrednike da dođu, podijele znanje, naravno - bez ikakvih troškova. A onda se vraćaju na polja i poboljšavaju svoju proizvodnju - bilo da je to mlijeko, perad, povrće - nije važno. Na temelju našeg iskustva, na temelju naše tehnologije. Ovo je win-win situacija. Oni povećavaju proizvodnju, prodaju više, zarađuju više. I to je to. Nije lako uvjeriti ljude. Ali nakon dvije godine - prvi put smo došli ovamo prije dvije godine - danas smo posjetili farmu južno od Mostara. I tamo sam jasno čuo da ljudi razumiju što znači Centar izvrsnosti. Spremni su ga prihvatiti. Spremni su ga provesti. Razumiju što to znači za budućnost. Dakle - polako, ali sigurno - u suradnji s Trgovinskom komorom ovdje, s gospodinom Čovićem, možda čak i u Republici Srpskoj... Odavde idemo u Hrvatsku. Tamo imamo sastanak s visokim dužnosnicima. Predstavit ćemo koncept. I zatražit ćemo od njih da ozbiljno razmotre to. Jer - vjerujemo da je ovo najbolji način da poljoprivredu u ovoj regiji stavimo na čvrste temelje za budućnost.
