Suša je ove godine imala ogroman utjecaj na poljoprivredu u Bosni i Hercegovini. Smanjeni prinosi mogli bi se osjetiti na policama trgovina već u jesen. Iako je još prerano govoriti o konkretnim postocima povećanja cijena, ekonomski stručnjak Igor Gavran za Faktor upozorava da bi najveći problem mogao nastati tamo gdje se manjak domaće proizvodnje prelije na stočnu hranu, a zatim i na cijene mesa, mlijeka, jaja i ostalih proizvoda.

Kukuruz bi mogao biti najveći problem

Međutim, iako je suša sigurno prouzročila veliku štetu i prihod od mnogih poljoprivrednih proizvoda bit će niži nego u prethodnim sezonama, doista je teško predvidjeti kretanje cijena.
- Nažalost, veliki dio hrane uvozimo, a nisu sve zemlje podjednako stradale od suše. Iako je bilo štete diljem Europe, mnoge imaju puno bolje sustave navodnjavanja i zaštite, a njihove vlade im pomažu i nadoknađuju štetu. S druge strane, cijene u BiH su već nerealno visoke i daleko iznad razine koju opravdavaju stvarni troškovi, pa postoji prostor da se veći troškovi "uklope" u trenutne pretjerano visoke profitne marže i da cijene ne rastu dalje. Ako se šteta i nedostatak opskrbe i dalje odražavaju na cijenama, onda će porast cijena biti najveći kod onih usjeva gdje je šteta najveća i kod nas i u zemljama iz kojih uvozimo - kaže Gavran.

Na pitanje može li procijeniti koliko bi cijena voća i povrća mogla porasti zbog suše, Gavran kaže da je nemoguće dati takvu procjenu, a potencijalno je i kontraproduktivna, jer trgovcima unaprijed daje alibi za poskupljenja, a vlasti ne poduzimaju ništa da saniraju ili nadoknade štetu.

- Čak i ako imate razlog za povećanje cijene za 100 posto, kome ćete prodati robu po toj cijeni? Veliki broj građana odavno se odrekao zdravije i skuplje hrane, pa bi eventualno drastično povećanje cijena vjerojatno proširilo broj takvih prehrambenih ograničenja. Kukuruz je među najteže pogođenim usjevima, a u nekim područjima gubici prinosa procjenjuju se na 80 do 90 posto - ističe naš sugovornik.

Stočna hrana uzrokovat će brojne probleme

Gavran objašnjava kako će šteta na kukuruzu utjecati na cijene stočne hrane.
- Ako se potvrde tako drastične procjene štete, kukuruz bi mogao biti jedan od najvećih problema za brojne druge poljoprivredne grane, prvenstveno u segmentu stočne hrane. Ne radi se samo o porastu cijena, već i o gubitku dijela domaćeg proizvodnog lanca, jer potpuno domaći proizvod životinjskog podrijetla "od polja do stola", tj. mlijeko i mliječni proizvodi, meso i mesne prerađevine, jaja i proizvodi od jaja, takav je samo ako je prehrana životinja, koja se za većinu njih barem djelomično temelji na kukuruzu, također domaćeg podrijetla - kaže sugovornik.

Vrtoglav rast cijena

ISTRAŽILI SMO Pogledajte koliko vam je PROSJEČNIH PLAĆA I GODINA RADA potrebno za stan od 65 m²

Popuštanje tenzija na Bliskom istoku

Pad cijena nafte na globalnom tržištu! Hoće li bh. građani osjetiti olakšanje na pumpama ili slijedi standardno kašnjenje?

Nažalost, osim porasta cijena, postoji i rizik od pogoršanja kvalitete prehrane životinja, jer ljudi prelaze na jeftiniju i manje kvalitetnu prehranu, zamjenjuju prirodni kukuruz nekim koncentratima i zamjenskim vrstama hrane, a sve to može dovesti do lošijeg zdravlja životinja i lošije kvalitete finalnih proizvoda.

Hoće li meso, mlijeko i jaja poskupjeti?

Ali ako stočna hrana poskupi, to će se sigurno preliti na cijene mesa, mlijeka, sira i ostalih mliječnih proizvoda. Posljedice će se, kaže, osjetiti i dugoročno.
- Sigurno je da bi porast cijene profesionalne hrane mogao utjecati i na cijene gore navedenih proizvoda. Međutim, iako su građani prvenstveno zabrinuti zbog cijena, može se dogoditi da cijene u trgovinama ne porastu značajno, ali da domaći proizvođači pretrpe takvu štetu i gubitke da dugoročno imamo pad domaće proizvodnje, još veću dominaciju uvoza i rast cijena, što bi onda bio rezultat ne povećanja troškova, već nestanka domaće konkurencije - dodaje Gavran.

Piletina bi mogla biti posebno zanimljiva
Zanimalo nas je možemo li očekivati ​​porast cijena piletine na jesen, s obzirom na to da se u njezinoj proizvodnji koriste i kukuruz i soja.
- Piletina je kategorija u kojoj uvoz nije dominantan, pa cijene prvenstveno određuju domaći čimbenici i stoga porast cijene domaće hrane za perad svakako znači veće troškove proizvodnje. Međutim, vodeće tvrtke u ovom području godinama ostvaruju ogromne profite i očito je da su im trenutne cijene previsoke. Stoga ne vidim opravdanje za povećanje cijena, ali svakako imaju prostora da u svoje izračune "ugrade" privremena povećanja troškova smanjenjem profita i zadržavanjem cijena barem na istoj razini ili čak njihovim smanjenjem - ističe Gavran.

Manje domaće hrane, više uvoza

Međutim, postoji opasnost da će na tržištu biti manje domaćih proizvoda, te da će cijene zbog nestašica dodatno porasti. Hoće li stoga BIH morati povećati uvoz hrane zbog slabije domaće proizvodnje, što će se odraziti na konačnim cijenama u trgovinama?
Nažalost, sasvim je sigurno da ćemo imati manje domaćih proizvoda na tržištu, jer će prinosi biti manji.
- Potražnja će ovisiti i o cijenama, jer ako se one povećaju iznad mogućnosti kupaca, potražnja će pasti, pa će odgovor na ovo pitanje biti drugačiji. Ali ako cijene drastično ne porastu, a potražnja ostane približno ista, onda ćemo vjerojatno povećati uvoz barem za iznos pada domaćih prinosa. Ako cijene rastu, onda su moguće različite kombinacije i omjeri uvoza i domaće ponude. Nije sve u tim cijenama. Ako u međuvremenu porastu i druge cijene proizvoda i usluga koje nemaju veze sa sušom, to opet može utjecati na potražnju za njima, jer kupac ima jedan proračun za sve i ako plati više za, recimo, struju ili plin, moći će platiti manje za, recimo, povrće ili meso - kaže Gavran.

S obzirom na to da cijena potrošačke košarice stalno raste, vrlo je sigurno da će se zbog ukupne situacije dodatno povećati.

- Čak i bez učinaka suše imamo kontinuirani porast vrijednosti potrošačke košarice i bojim se da je sigurno da će se to nastaviti barem do kraja godine. A onda će ovisiti i o tome kakve se vlade formiraju i imaju li ozbiljnu ekonomsku politiku ili ne. Sadašnje vlade je nemaju - ističe Gavran.

Dugoročni problemi

Komentirao je i što bi se dogodilo s cijenama ako bi se ovi vremenski uvjeti ponovili sljedeće godine i bi li se suša mogla pretvoriti iz jednogodišnjeg problema u dugoročniji inflacijski problem.

Stiže težak period za novčanike

Koliko će koštati grijanje ove zime? Pelet, drva, struja, plin... cijene su paprene

- Naravno, ponovljene vremenske nepogode, bilo da se radi o sušama, mrazevima, poplavama, požarima ili drugima, mogu kontinuirano utjecati na cijene, ali bojim se da bi ponavljanje moglo dovesti do gašenja domaće proizvodnje ili njezina svođenja na minimum, a tada bi veći problem od cijena bio gubitak samoodrživosti i osiguravanja dovoljno hrane za narod. Koliko možemo očekivati ​​da će trgovci i proizvođači povećane troškove prenijeti na potrošače, a koliko će pokušati sami apsorbirati? Trgovci neće pokušati ništa apsorbirati, jer to do sada nisu učinili, već će nastaviti podizati cijene dok ne osvijeste sebe, odnosno dok ih vlasti ne zaustave svojim mjerama ili dok ne dosegnu takvu razinu cijena da potražnja drastično padne zbog nemogućnosti kupaca da ih podnose. Međutim, proizvođači to često moraju činiti jer ih trgovci ucjenjuju i scenarij u kojem najveće žrtve nisu kupci, već sami proizvođači vrlo je moguć. Trgovci nikada nisu žrtve, baš kao ni bankari. Uvijek maksimiziraju svoju dobit ako ih netko u tome ne spriječi - kaže Gavran.

Trgovci će "loviti u mraku"

Pitali smo postoji li opasnost da će pod izlikom suše cijene porasti više nego što to opravdavaju stvarni troškovi proizvodnje ili bi suša mogla postati opravdanje za dodatna povećanja marži.
- Nažalost, ovo je praktički siguran scenarij. Tradicionalno su se svi mogući razlozi koristili kao izgovori za povećanje cijena. Od rata u Ukrajini nadalje. Imali smo čak i bestidne izjave trgovaca nekretninama da im cijene rastu zbog rasta cijena građevinskog materijala, a svakome "s imalo mozga" jasno je da cijene nekretnina nemaju apsolutno nikakve veze s troškovima, već ih pokreću samo dva faktora. To su neograničena pohlepa i ograničena ponuda. Opet, to je na vlastima, koje mogu spriječiti neopravdana povećanja cijena ako to žele - kaže Gavran. Što bi vlasti trebale učiniti
Također ističe što bi vlasti sada trebale učiniti kako bi ublažile štetu za građane i cijene hrane, pomogle poljoprivrednicima, subvencionirale proizvodnju ili nešto drugo.
- Naknada štete i pomoć poljoprivrednicima svakako bi trebala biti obvezna mjera, kako bismo osigurali sigurnost vlastite opskrbe hranom. I mjere kontrole cijena i sankcije za zlouporabe i neopravdana povećanja cijena. U okviru tih mjera, robne rezerve mogu se koristiti i za kupnju domaće proizvodnje i plasiranje na tržište po povoljnijim cijenama - kaže Gavran.
Dodaje da će doći do povećanja cijena, ali je pitanje koliko će ona biti opravdana.
- Jer ne mislim da su neizbježna. Čak ni plin nije morao poskupjeti za građane jer je Energoinvest imao dovoljno prostora da apsorbira povećanje nabavne cijene, cijene taksija nisu morale poskupjeti u mjeri u kojoj jesu. Većina cijena nije na realnoj razini u odnosu na troškove. Ali građani i dalje sve to trpe jer je netko dopustio da se cijene formiraju na takav način - zaključuje ekonomski stručnjak Igor Gavran za Faktor.